Građanska inicijativa "U ime obitelji" poslala je pismo svim saborskim zastupnicima u kojem ih podsjeća kako su legitimna očekivanja birača da Hrvatski sabor, kao predstavničko tijelo građana, u razumnom roku raspiše referendum, kad taj rok već nije određen u Ustavu RH ni u Zakonu o referendumu u skladu s preporukama Europske komisije, najkasnije u roku šest mjeseci od predaje potpisa. Taj je datum 14. prosinca 2013.
Pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovana gospođo saborska zastupnice / Poštovani gospodine saborski zastupniče,
Slobodni smo Vas podsjetiti kako su legitimna očekivanja birača da Hrvatski sabor, kao predstavničko tijelo građana, u razumnom roku raspiše referendum, kad taj rok već nije određen u Ustavu RH niti u Zakonu o referendumu. U zemljama EU, tamo gdje je određen rok, referendum se raspisuje u rasponu od nekoliko tjedana do par mjeseci od predaje zahtjeva. Dodatno, preporuke Europske komisije, prepoznavši važnost određivanja razumnog roka kod raspisivanja referenduma, koji je uvijek vezan za neku aktualnu temu, određuju da referendum na europskoj razini (kad u njemu sudjeluje 28 država i više od 500 milijuna građana) mora biti održan u roku od najviše 6 mjeseci od dana predaje zahtjeva. Građanska inicijativa „U ime obitelji“ zahtjev s potpisima 20 posto birača RH predala je Saboru 14. 6. 2013. - zadnji rok za raspisivanje referenduma, sukladno preporuci Europske komisije, bio bi 14. 12. 2013.
Isto tako, posljednjih su dana neki predstavnici aktualne vlasti zloupotrebljavali medijski prostor za iznošenje neistina o ljudskim pravima, diskriminaciji, Ustavu, stavu Europske komisije o izjednačavanju homoseksualne veze i braka i dr. Kako držimo da je pravo na točnu informaciju i donošenje informirane odluke temeljno ljudsko i građansko pravo svih građana RH, slobodni smo Vam dostaviti kratki pregled činjenica vezanih za navedene teme.
1. Izjednačavanje homoseksualne veze s brakom nije ljudsko pravo.
Ljudsko pravo na brak definiraju dva glavna dokumenta – Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda čija je potpisnica i Republika Hrvatska. Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a (članak 16.): Punoljetni muškarci i žene imaju pravo na sklapanje braka i osnivanje obitelji bez ikakvih ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere. Oni imaju ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl.12): Muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava. U više presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu potvrđeno je da izjednačavanje homoseksualne veze s brakom nije ljudsko pravo. Tako npr. iz presude Schalk and Kopf v. Austria iz 2010. godine (presuda u privitku) proizlazi da niti jedna država, članica Konvencije o ljudskim pravima nije obavezna omogućiti homoseksualnim parovima izjednačavanje njihove veze s brakom, odnosno da ostvarenje prava na tzv. „istospolni brak“ nije ljudsko pravo.
O izjednačavanju istospolne veze s brakom odlučuje isključivo država članica. Republika Hrvatska iskazala je definiciju braka u postojećem Obiteljskom zakonu, čl. 5., kao životnu zajednicu žene i muškarca. Ova definicija braka stoji u Obiteljskom zakonu od 2003. godine, kad je taj zakon donijela Vlada premijera Ivice Račana. Podržavanje teze o kršenju ljudskih prava i diskriminaciji, značilo bi da Obiteljski zakon zadnjih 10 godina krši ljudska i građanska prava.
2. Neizjednačavanje istospolne veze s brakom nije diskriminacija.
U Zakonu o suzbijanju diskriminacije, članak. 9. st. 2. toč. 10. izrijekom je navedeno da se ne smatra diskriminacijom kad se u nepovoljniji položaj stavlja bilo koja osoba prilikom uređivanja odnosa iz Obiteljskog zakona, kod pogodovanja braku, zaštite djece, javnog morala itd. Sve kad bi, dakle, takva pozitivna definicija braka kao zajednice muškarca i žene nekoga stavljala u nepovoljniji položaj, zakonski je opet određeno da takva vrsta normiranja nije diskriminacija.
3. Birači imaju pravo na točne informacije i donošenje informirane odluke o referendumskom pitanju
Kodeks dobre prakse za referendum koji je preporučila Venecijanska komisija Vijeća Europe (2007.) između ostaloga, kaže kako bi se Vlada trebala ponašati za vrijeme raspisivanja referenduma koji je zatražila građanska inicijativa: Vlada ne smije koristiti javna sredstva za referendumsku kampanju niti zlouporabljivati političku poziciju za jednostranu kampanju protiv referenduma kako bi građani mogli donijeti informiranu odluku o referendumskom pitanju. Vlada je dužna osigurati kroz sredstva javnog priopćavanja i na druge načine nepristrane informacije o referendumskoj temi kako bi birači mogli formirati svoje mišljenje.
S poštovanjem,
Željka Markić, dr. med.
U ime Organizacijskog odbora „U ime obitelji“
Izlazim na referendum i glasam za udrugu "U ime obitelji"skupa sa mojom obitelju.Imam namjeru podržati i vukovarski stožar u njihovoj namjeri.