Ovih dana skupina od 150 stranih turista iz jedne susjedne zemlje roni u moru oko Hvara. Iako je riječ o predsezoni i aktivnim, bolje platežnim gostima - koje turistički radnici i te kako priželjkuju - domaći turizam od njih profitira podjednako kao od običnih turista koji su došli izležavati se na suncu. Od samog ronjenja, radi kojeg je skupina i došla, prihod je nikakav ili, u najboljem slučaju, minimalan. Ovih će dana inspekcija ustanoviti imaju li uopće ronilačke iskaznice (svaka stoji sto kuna), no već se sada zna da sve ostalo rade na svoju ruku. Rone pod krinkom u Jadranu dopuštenog individualnog ronjenja, a jasno je da 150 ronilaca s bocama i drugom opremom na hvarsko more nije stiglo - neorganizirano.
Za 10 dana 30.000 eura
Tim slučajem Grupacija ronilačkog turizma, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, oslikava rasprostranjeni nered i potkradanje države u ronilačkom turizmu.
- Dva hvarska ronilačka centra odbila su toj skupini biti servis za punjenje boca kad su shvatila o čemu je riječ. Ostanu li deset dana, napravit će oko 4500 urona, a organizator će, kad odbije troškove, od svakog inkasirati otprilike sedam eura, dakle ukupno oko 30.000 eura. Ni država, ni ovlašteni domaći ronilački centri od toga neće vidjeti ni kune - upozorava Goran Ergović, dopredsjednik Grupacije ronilačkog turizma pri HGK-u.
U toj su grupaciji uvjereni da čak 70 posto prihoda od ronilačkog turizma Hrvatskoj izmakne na sličan način. Procjenjuju da se godišnje od 50.000 do 60.000 hrvatskih turista ronilaca ubere oko 80 milijuna eura, od čega, istina, Hrvatskoj ostaje 60 milijuna eura. To je zarada od njihova smještaja i smještaja njihovih obitelji te izvanpansionske potrošnje. No, od preostalih 20 milijuna, računaju u Grupaciji, čak 16 milijuna eura prođe kroz ruke stranih, ilegalnih organizatora ronilačkih avantura u Jadranu. U malo kojoj zemlji iz koje gosti dolaze roniti u Hrvatsku nije se izvještio pokoji promućuran ronilac u dovođenju svojih sunarodnjaka, organiziranju ronilačkih kampova i, napokon, naplaćivanju doživljaja hrvatskog podmorja. Najviše ronilaca stiže iz Italije, Austrije, Njemačke i Slovenije, a posljednjih godina i iz Mađarske, Češke, Poljske i Rusije.
Resor čak šest ministarstava
- Često sam i sam vodio neke strane instruktore, koji dođu na ronjenje, te naprave foto i videozapis. Zapravo, izviđaju lokacije na koje onda ljeti sami dovode goste. Kod nas samo ostvare ono što u svojoj zemlji naplate - kaže Ergović.
Domaćim ronilačkim centrima konkuriraju i cijenom jer nemaju režijskih i drugih troškova, a ne plaćaju ni PDV, porez na dobit, doprinose na zaposlene... Na činjenicu da je s njima manje sigurno roniti nego s ovlaštenim hrvatskim organizatorima, svoje "goste", naravno, ne upozoravaju. Da je krajnje vrijeme da se u ronilačkom turizmu, koji bilježi jednu od ponajvećih stopa rasta, napravi više reda, upozoravaju i iz Sektora za turizam HGK-a. U djelatnosti koja pripada resoru čak šest ministarstava nije lako pomiriti sve interese. Ministarstvu kulture stalo je, logično, ponajprije do zaštite lokaliteta, Ministarstvo turizma, pak, mora izići u susret rastućoj potražnji, gospodarski subjekti i državna blagajna žele svoj dio kolača, a ne mogu se zanemariti ni sigurnosni razlozi, odnosno tko i s kakvim motivima roni u Jadranu.
U Ministarstvu turizma priznaju da je ronjenje na divlje uzelo maha. U paket turističkih zakona i podzakonske akte, koji su u pripremi, bit će ugrađena jasnija i stroža pravila igre, kaže pomoćnik ministrice turizma Robert Pende. Grupacija ronilačkog turizma predlaže, primjerice, da se individualno ronjenje ograniči na tri osobe, a u turističkom ministarstvu kažu da i njihovi prijedlozi idu u tom smjeru. No, zasad još nemaju odgovor na pitanje hoće li se individualnim roniocima proglasiti skupine od tri, četiri ili pet ronilaca. Novi bi propisi, koji se tiču turističkog resora, trebali biti spremni za iduću godinu. Ove će se sezone, pak, lažni individualni ronioci naći pod strožim inspekcijskim nadzorom, obećavaju u Ministarstvu turizma. Iako Hrvatska prima samo 1,5 posto od četiri milijuna europskih zaljubljenika u ronjenje, vrti se dovoljno novca da se mjerodavni time napokon ozbiljnije pozabave.
Radmila Kovačević
