KAKO POVEĆATI BROJKE

U kampanju za cijepljenje uključiti liječnike, njima građani vjeruju

Zagreb: Tisuće ljudi na suncu ispred Velesajma čekaju u redu za cijepljenje protiv COVID-a
Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL
1/7
28.06.2021.
u 06:24

U Hrvatskoj je prvu dozu primilo milijun i pol ljudi, no planirane brojke nisu ostvarene. Pri dnu smo europske ljestvice namjere cijepljenja

U posljednji tjedan lipnja Hrvatska ulazi s manje cijepljenih no što se planiralo. Više od milijun stanovnika potpuno je cijepljeno, podaci s kraja prošlog tjedna govore o 25,1% ukupno cijepljenog stanovništva, odnosno 30,4% odraslih. Prvom dozom cijepljeno je oko milijun i pol građana, točnije 36,18% ukupnog ,odnosno 43,67% odraslog stanovništva. Od danas je i u Zagrebu tri dana moguće cijepiti se prvom dozom bez naručivanja, sve u cilju da se udio cijepljenih što više približi udjelu od 55%, s koliko smo željeli ući u ljeto.

Gužve zbog godišnjih odmora

Mnogi termin za cijepljenje još čekaju, a mnogi su nestrpljivi želeći se cijepiti prije godišnjeg odmora, o čemu svjedoči gužva koja se stvorila prošli četvrtak na Zagrebačkom velesajmu. Međutim, nemali je broj onih koji odgađaju ili potpuno odbacuju cijepljenje pa je Hrvatska pri dnu europske ljestvice namjere cijepljenja, a najgori smo i po svjesnosti o građanskoj dužnosti.

24.6.2021., Zagreb - Unatoc vrlo visokim temperaturama zraka i sparini, velika guzva u redu za cijepljenje pred Velesajmom. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Foto: Željko Lukunić /PIXSELL

– Čini se da strategija cijepljenja nije bila detaljno promišljena. Isprva je izgledalo da uspijeva jer su ljudi bili u akutnom stresu i reagirali na svaku mogućnost da osiguraju sebe i svoju okolinu. Sada kada su pokazatelji o broju zaraženih niski, ljudi ne prepoznaju neposrednu opasnost, računaju da je ljeto i da će na jesen imati nova saznanja – govori komunikologinja prof. Smiljana Leinert Novosel.

Cijepljenju ljudi pristupaju kao riziku, a postoje i informacije koje iskrivljuju percepciju tog rizika, poput raznih teorija zavjera i sl. Niske stope oboljenja pridonose percepciji veće štete zbog mogućih nuspojava od koristi cjepiva pa je teže sada privoljeti na cijepljenje, navodi sociolog prof. Ivan Balabanić.

– Oni koji su se htjeli cijepiti uglavnom su to obavili, a većina ne vidi motiv dok ne dođe četvrti val – predviđa on.

Kako promijeniti trend i potaknuti ljude na cijepljenje? Mnoge su zemlje pribjegle nagradama za cijepljenje. Nagrade uvijek motiviraju, ali one poput besplatnih ulaznica preslab su motivator, smatra komunikologinja.

Dok Stožer stalno ponavlja da ne idu restriktivno i podsjećaju da je Hrvatska imala jedne od najlabavijih epidemioloških mjera u EU, sociolog Balabanić ističe da se dosad nije išlo pozitivnim motiviranjem, već upravo restrikcijama poput zabrana okupljanja, ulaska u kafiće...

– Trebalo je provesti istraživanje o tome pod kojim uvjetima bi se građani cijepili, bi li bili spremni na to uz određene nagrade, primjerice slobodne dane na poslu ili neke financijske nagrade, i temeljem toga postupati. Sada je možda i kasno za to, no proaktivnih mjera nema, već samo žalopojke o nedovoljno cijepljenih – kaže Balabanić.

A solidarnost izostaje kad nema povjerenja u institucije koje na nju pozivaju i kad građani ne osjećaju da je opasnost velika, ako nitko blizak nije ugrožen i ako ne vide da oni nekog ugrožavaju. Opcija uvođenja obaveznog cijepljenja postoji, no sociolog je ne smatra korisnom. Svaki nametnuti rizik a priori se odbija i nije rješenje nametanje nego da ljudi vide korist od toga, a kako će to osmisliti, na onima je koji odlučuju, kaže. Da represivni pristup uvijek izaziva negativne reakcije, smatra i Mario Gazić, bivši predsjednik Komore medicinskih sestara.

Afirmativni pristup najbolji je pristup. Hoće li nam to biti dovoljno, vidjet ćemo do jeseni. Osobno smatram da idemo u dobrom smjeru, da svu energiju trebamo usmjeriti u daljnju edukaciju građana o svim opasnostima kojima su izloženi ako nisu cijepljeni, ne prestajati s medijskom kampanjom i naglašavanjem važnosti cijepljenja, omogućiti cijepljenje svakodnevno bez najave u zavodima za javno zdravstvo – kaže Gazić.

Prof. Leinert očekuje da će se interes za cijepljenje pojačati spontano u rujnu, a tada trebamo biti pripremljeni za kampanju na svim razinama. Ne treba bombardirati svakodnevno brojevima oboljelih jer to kreira psihozu. Umjesto toga, krajem kolovoza treba krenuti s analizom stanja i s konkretnim informacijama o svemu pozitivnom što nosi cijepljenje, iskustvima iz života koja zorno govore o učincima cijepljenja i o zaštiti koju cjepivo donosi. Poruke trebaju biti kratke, efektne i na njih treba stalno podsjećati. Treba iskreno komunicirati i o onome što ljude muči, a to su nove varijante virusa i što one znače, koliko traje imunost, hoće li se opet morati cijepiti. Ljudi najviše vjeruju čvrstim činjenicama. – Ne dobiju li adekvatne odgovore, reakcija će biti “pričekat ću i vidjeti” – kaže komunikologinja.

Može ponovo buknuti

Ako se stvari ne iskomuniciraju dobro, dolazi do nerazumijevanja i interpretacije poput one da Stožer nekome pogoduje na štetu drugih, kao što je to bilo kad mnogi nisu dobro razumjeli zašto restorani mogu primati goste unutra, a kafići ne mogu. Uz donositelje odluka, nositelji kampanje trebali bi biti stručnjaci kojima ljudi vjeruju. Mnogi tu pogled upiru u liječnike kao autoritete i oni će zasigurno trebati preuzeti aktivniju ulogu u pridobivanju pacijenata za cijepljenje.

24.6.2021., Zagreb - Unatoc vrlo visokim temperaturama zraka i sparini, velika guzva u redu za cijepljenje pred Velesajmom. Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL
Foto: Željko Lukunić /PIXSELL

Prof. Stipan Jonjić ukazao je na obiteljske liječnike koji su bliski s pacijentima pa bi zbog roga mogli biti dobri komunikatori dobrobiti cijepljenja. Dok se mnogi nadaju kako se pandemija povukla, liječnici su itekako svjesni da ona svaki čas može ponovno buknuti zahvaljujući tolikom broju ljudi bez imunosti na koronavirus. Čelnik Hrvatske liječničke komore ukazuje da je u petak bilo 118 novih slučajeva oboljelih, petero više nego sedam dana ranije.

– Je li u pitanju samo statistički artefakt ili smo dosegnuli dno krivulje, tj. plato, nakon kojeg će nam slijediti ponovno uzlazni krak, još ne možemo sa sigurnošću reći. No sa sigurnošću možemo reći da je cijepljenje s dvije doze jedina učinkovita mjera protiv koronavirusa, uključujući i brzošireći delta-soj. Upravo o stupnju cijepljenosti, uz dosljedno pridržavanje epidemioloških mjera, ovisi koliko će nam strma i visoka biti krivulja vjerojatno neizbježnog četvrtog vala pandemije – ističe dr. Krešimir Luetić.

VIDEO: Što je zapravo delta soj koronavirusa i koliko je opasan?

Komentara 24

AP
ante_pustinjak
07:00 28.06.2021.

uzalud vam trud bukači! tko je jamio cjepivo, jamio je. imat će dosta vremena za kajanje!

Avatar Vakserčina
Vakserčina
07:59 28.06.2021.

Kovid religija se proširila koliko je mogla. Ostatak ljudi možete cjepiti samo prisilno. E, za to morate prekršiti niz ženevskih konvencija o pravu čovjeka. A za to bi mogli i kazneno odgovarati svećenici korona religije.

Avatar @promatrač
@promatrač
08:06 28.06.2021.

Svidio mi se ovaj komentar na jednom portalu: "Svatko tko poznaje ALFU i OMEGU (Otkrivenje 22, 13) ne treba se bojati DELTE."

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije