Države koje neće razvijati regenerativnu medicinu neće biti konkurentne na tržištu zdravlja. Organi poput mokraćnog mjehura se uspješno uzgajaju u laboratoriju i ugrađuju u pacijente, trenutačno se u laboratorijima radi na stvaranju krvnih žila, koštanog tkiva, bubrega, srca, gušterače i jetara. Liječenje pacijenata u 21. stoljeću bit će personalizirano, prilagođeno genomu pojedinca.
Personalizirana medicina odnosno liječenje bolesti ovisno o genetskim karakteristikama svakog pojedinca smjer je koji je zauzela i američka administracija. Tamošnja Agencija za hranu i lijekove nedavno je odobrila četiri nova takozvana pametna lijeka za liječenje tumorskih bolesti.
Lijekovi bez nuspojava
A budućnost su lijekovi, predviđaju i znanstvenici ovdje okupljeni, koji će, ovisno o genima pojedinca, biti točno dozirani i neće prouzrokovati nuspojave, a uspješno će liječiti bolest. Dio te budućnosti su i uzgojeni organi, no moramo biti svjesni, naglasio je prof. Atala, da ih nikad neće biti dovoljno i da se mora i dalje raditi na njihovu laboratorijskom kreiranju. Glavni je to zaključak 9. konferencije ISABS-a održane u Bolu na Braču na kojoj se okupilo 500 sudionika iz 42 države koji su na 70 predavanja predstavili niz fascinantnih činjenica. Posljednji dan konferencije, među ostalim, moglo se čuti i detalje DNK analize posmrtnih ostataka još iz Drugog svjetskog rata koje je predstavio prof. Damir Marjanović. Spomenutu analizu radio je s prof. Gordanom Laucem i prof. Draganom Primorcem. Upravo je dr. Primorac, jedan od osnivača ISABS-a, doveo svjetski poznata imena znanosti u Hrvatsku kao što je prof. Frederick Bieber s prestižnog Harvarda. Naime, prof. Bieber ekspert je koji sudjeluje u identifikacijama žrtava velikih svjetskih katastrofa, a koji je predstavio i zaključak koji će promijeniti neke od postavki moderne forenzičke genetike. Naime, sekvencioniranjem gena utvrdio je da jednojajčani blizanci nisu identični...
Razvoj epigenetike
Jedna od poruka konferencije jest i to da će medicinu 21. stoljeća obilježiti epigenetika odnosno znanost o tome kako čimbenici iz okoliša utječu na genom i kako te promjene mogu dovesti do bolesti. Konferencija ISABS-a počela je izlaganjem prof. Anthonyja Atala, čovjeka koji stoji iza laboratorijskog uzgoja organa.
– Pacijenti s ugrađenim mokraćnim mjehurom koji je uzgojen u laboratoriju redovito se kontroliraju i svi su nalazi uredni – poručio je. Uzgojiti kompleksne organe – bubreg, jetra, gušteraču, srce – i njihovo ugrađivanje u pacijente cilj je prof. Atale koji je s dr. Primorcem potvrdio moguću suradnju između njegova instituta i Bolnice Sveta Katarina.
>> Uz pomoć samo jedne vlasi može se otkriti fizički izgled ubojice
Sjajno, cudesno.....