Hrvatska je od 2015. odobrila međunarodnu zaštitu za 696 ljudi, najviše porijeklom iz Sirije, Iraka i Afganistana. Prema podacima MUP-a, azil je odobren za njih 620, dok je za 76 osoba odobrena supsidijarna zaštita.
Usto, Vlada je ispunila preuzete obveze iz 2015. i 2017. o primanju 250 izbjeglica iz Sirije preseljenih izravno iz Turske, a donijela je i treću odluku kojom se obvezala prihvatiti do 150 državljana trećih zemalja, time pokazujući solidarnost s drugim članicama EU. Očekivano je najveći broj azilanata smješten u Zagrebu (620), ali čudi da su Istra i Primorsko-goranska županija koje slove kao multikulturalne i tolerantne zajedno primile svega 15 osoba.
Dalmatinci rezervirani
Ne govorimo ovdje o tražiteljima azila, nego o obiteljima i pojedincima kojima je odobren azil, odnosno život u Hrvatskoj. Država je dužna azilante integrirati u društvo kako bi, zadržavajući svoju kulturu, prihvatili vrijednosti i norme hrvatskog društva, a društvo prihvatilo njih. No Hrvatska nema migracijsku politiku niti se dosad susretala s integracijom većeg broja stranaca iz trećih zemalja pa se integracija odvija temeljem Vladinih akcijskih planova za integraciju izbjeglica i azilanata. Ured za ljudska i prava nacionalnih manjina Vlade RH koordinira rad svih ministarstva, nevladinih organizacija i drugih tijela koja sudjeluju u integraciji.
Istraživanje “Izazovi integracije izbjeglica u hrvatsko društvo: stavovi građana i pripremljenost lokalnih zajednica” koje su radili stručnjaci u izdanju Vlade RH i Vladina Ureda za manjine pokazalo je da najnižu podršku pravima azilanata, najviša očekivanja negativnih promjena i najmanju spremnost za pomoć pokazuju građani u dalmatinskoj regiji, pa u istočnoj Hrvatskoj, a pozitivnije stavove imaju Istarska i Primorsko-goranska županija te središnja Hrvatska. Spremnost na bliske kontakte s azilantima najmanja je u dalmatinskoj regiji, potom u istočnoj Hrvatskoj, a najviša u primorskoj i središnjoj.
Zato čudi što u Istarskoj županiji prebivalište ima samo 11 azilanata, u Primorsko-goranskoj tek 4, dok u Sisačko-moslavačkoj županiji prebiva 87 azilanata, u Zadarskoj 43, u Brodsko-posavskoj 42 osobe, Zagrebačkoj 34, Splitsko-dalmatinskoj 7, Varaždinskoj 6 i Dubrovačko-neretvanskoj 1. Međimurska županija ima pak 0 azilanta. Politologu prof. dr. Anđelku Milardoviću očekivano je što u Zagrebu najviše azilanata ima prebivalište, ali neke druge stvari nisu.
Pomažu nevladine udruge
– Bilo bi logično, prema ispitivanju javnog mijenja, da se azilante smješta gdje je najviši stupanj tolerancije spram migranata, a to se ne čini. Zašto ih se ne smjesti u Istru ili Rijeku gdje je najveći stupanj tolerancije, zašto ih se želi smjestiti u sredine koje imaju netolerantan stav? Stavljajući ih u sredine koje su rezervirane prema azilantima ili imaju predrasude, netko u startu programira konflikt. Zašto u konzervativnu Dalmaciju dovoditi ljude prema kojima ne postoji tolerancija umjesto da se šalju gdje je najviši stupanj tolerancije pa nema društvenih sukoba – kaže Milardović.
Država nema integracijsku politiku u kojoj, kaže, trebaju sudjelovati stručnjaci koji se time profesionalno bave, a njih nitko ništa ne pita. U prilagodbi azilanata pomažu nevladine udruge ili hrvatske ispostave međunarodnih udruga, ali za dugoročnu uspješnu integraciju nužna je veća uključenost struke. Istraživanje stavova građana pokazalo je da bi 45,8% ispitanika broj azilanata ostavilo istim, a manje od desetine bi ga u budućnosti povećalo.
VIDEO Migranti na graničnom prijelazu Maljevac
Vidi se po slici o kakvim se hordama radi,a tako se i kreću.Uvijek u grupama.Đavolja posla je ova agenda