Hrvatsku narodnu banku (HNB) i Vladu trenutačno muči pitanje kako privesti kraju aranžman s MMF-om, koji je na snazi do svibnja. Iz neformalnih razgovora u HNB-u može se doznati kako procjenjuju da su svi kriteriji dogovoreni s MMF-om realni i ostvarivi, međutim, sada je osjetljivo pitanje može li Hrvatska proći "kontrolne točke" postavljene na 31. prosinca 2001. godine. Činjenica jest da će svi dogovoreni izvršni kriteriji i strukturne mjere u području hrvatske monetarne politike biti poštovani do tog datuma, čak i premašeni. Ali, problem je u tome što je niz kriterija u dijelu fiskalne (proračunske) politike samo djelomično poštovan. Zbog toga će i potkraj siječnja u Hrvatsku ponovno navratiti misija MMF-a, a Vlada će morati ponuditi prave odgovore ili donijeti neke bitne odluke o naravi buduće suradnje s MMF-om.
Problem je u tome, kako se može čuti od pojedinih visokih dužnosnika HNB-a, što jedan dio stručnjaka MMF-a sada smatra kako ne bi bilo dobro dopustiti Hrvatskoj da se postojeći aranžman s MMF-om odradi do kraja, nego bi trebalo brzo potpisati novi aranžman u koji bi bili uključeni dosadašnji kriteriji, ali bi se ritam "odrađivanja", zapravo, istog aranžmana produljio u budućnost. To, smatraju u HNB-u, ne bi bilo dobro jer bi to bila poruka svjetskim financijskim tržištima da Hrvatska nije u stanju poštovati dogovoreno. A Hrvatska je, duboko je osobno uvjeren i guverner HNB-a Željko Rohatinski, u suradnji s MMF-om odradila sve što je bitno. Rohatinski smatra kako u MMF-u neće prevladati struja koja se zalaže za nametanje novog, prijevremenog aranžmana. Čelnici HNB-a uvjereni su da će Hrvatska odraditi postojeći aranžman s MMF-om, a nakon toga trebao bi se otvoriti prostor za sklapanje novog aranžmana. Tek se trebaju donijeti odluke kakva bi mogla biti njegova priroda.
U HNB-u spremno objašnjavaju da će se, primjerice, s 31. prosincom 2001. godine deficit konsolidiranog proračuna zadržati "tu negdje", na s MMF-om dogovorenoj granici od 5,3 posto BDP-a. Ememefovci, pak, problem vide u prekoračenju dogovorenih kriterija vezanih uz, primjerice, plaće i smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru. Do tih prekoračenja došlo je zbog brzine kojom su donošene određene odluke u Hrvatskom saboru.
Gojko Drljača
