Građani Mostara u nedjelju će nakon 12 godina ponovno birati lokalnu vlast. Izbori za Gradsko vijeće održat će se sutra po posebnim pravilima koja su nakon višegodišnjih pregovora usuglasili lideri dvije vodeće stranke Hrvata i Bošnjaka, HDZ i SDA, a izmjenama Izbornog zakona BiH to je kasnije podržala i većina u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.
Srpski političari žele svoj glas
U ostatku zemlje lokalni izbori održani su 15. studenoga pa je sada sva pozornost političara i javnosti usmjerena na Mostar, koji je godinama zbog osporenog gradskog statuta i blokade izbornog procesa nazivan „gradom slučajem“. Priča o ustroju Mostara, izbornim pravilima i načinu funkcioniranja gradske uprave traje još od potpisivanja Washingtonskog sporazuma. Grad koji je u ratu pretrpio golema razaranja i gdje je proces administrativnog i stvarnog ujedinjavanja zapadnog (većinski hrvatskog) i istočnog dijela (većinski bošnjačkog) prolazio razne faze, danas (uz Brčko) predstavlja jedinu istinsku multietničku sredinu u BiH.
Lokalnih izbora nije bilo 12 godina jer je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je bio nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine. Ustavni sud odluku je donio nakon apelacije hrvatskih stranaka koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest tada nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradskom vijeću, usprkos tome što imaju različit broj glasača. Konačni dogovor koji su uz međunarodno posredovanje postigli čelnici HDZ-a i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović predstavlja kompromis, jer Gradsko vijeće koje će biti birano iz sedam izbornih jedinica posredno iz svog sastava bira gradonačelnika koji će zamijeniti HDZ-ova Ljubu Bešlića koji je na toj poziciji od 2008. godine.
Video - U BiH su u studenom bila otvorena birališta za lokalne izbore
Iako na izborima nastupa više koalicija i stranaka iz svih triju naroda, neosporno je da su lokalni izbori u Mostaru ustvari nacionalno nadmetanje, prvenstveno Hrvata i Bošnjaka. U oba nacionalna tabora nadaju se da će raspodjelom vijećničkih mandata doći do većine u Gradskom vijeću i do pozicije da nametnu svog kandidata za gradonačelnika. Simbolički, Mostar je posebno važan za Hrvate, jer taj je grad njihovo kulturno, političko, sveučilišno i svako drugo središte u BiH. To je ujedno i najveći grad u BiH u kojem Hrvati čine relativnu većinu. Mostar je Hrvatima ono što je Sarajevo Bošnjacima ili Banja Luka Srbima. I zato hrvatske političke opcije priželjkuju da će gradonačelnik ponovno biti Hrvat, a najveće šanse ima HDZ-ov Mario Kordić, ugledni liječnik koji je vodio mostarski Dom zdravlja u najtežem razdoblju borbe protiv koronavirusa.
Potporu njemu i HDZ-ovoj kampanji dala je i sestrinska stranka iz Hrvatske, a uz brojne ministre iz ove stranke koji su posjetili Mostar proteklih tjedana jasnu poruku podrške poslao je i premijer Andrej Plenković. Osim HDZ-a BiH, na izborima sa svojim listama sudjeluje još nekoliko hrvatskih stranaka i koalicija, a na prvi pogled disperzirala se i bošnjačka politika u ovom gradu. Jednu koaliciju predvodi SDA, a u njoj su još DF Željka Komšića te nekoliko manjih bošnjačkih stranaka. Ta koalicija uživa i otvorenu potporu Islamske zajednice i njezin je cilj za gradonačelnika postaviti također liječnika, dr. Zlatka Guzina, ravnatelja regionalne bolnice u istočnom dijelu grada.
Njima je formalno suprotstavljena koalicija SDP-a i Naše stranke (NS), ali da je riječ o fingiranju unutarnacionalne političke borbe nesmotreno je razotkrio Komšićev savjetnik i gost u kampanji, srbijanski političar Čedomir Jovanović. On je izjavio da postoji dogovor dviju koalicija o uzajamnoj potpori, o čemu se u Mostaru inače neslužbeno govori već tjedni ma. Jasno je da će ova dva bošnjačka politička bloka učiniti sve kako bi nadvladali Hrvate u Mostaru i tako osporili tvrdnju o njihovu “stolnom gradu”. Ipak, ma kakvi bili rezultati izbora, koncept upravljanja gradom takav je da stvarne dominacije jednih nad drugima ne može biti. Tim više jer su četiri mjesta u Gradskom vijeću rezervirana za najmalobrojniji narod u Mostaru – Srbe. Njihove nacionalne stranke SNSD i SDS prvi put na izbore izlaze zajedno, a cilj im je nametnuti i taj narod kao važan politički čimbenik u gradu. Moguće je da će upravo srpski glasovi biti presudni u Gradskom vijeću.
Nastavak preglasavanja?
Kampanja je protekla uglavnom bez incidenata i velikih napetosti, što bi mogao biti dobar znak da će i nakon proglašenja izbornih rezultata Mostar ući u mirno razdoblje, iako će tek onda uslijediti izbor gradonačelnika i odlučivanje o novom gradskom statutu. Takav rasplet bio bi dobar i za nastavak hrvatsko-bošnjačkih pregovora o reformi Izbornog zakona. Uz posredničku ulogu EU i SAD-a, vjeruje se da bi nacionalni predstavnici mogli do sredine iduće godine dogovoriti izbornu reformu koja bi, između ostalog, jamčila legitimno nacionalno predstavljanje Hrvata na državnoj i federalnoj razini. Sumnju u spremnost na dogovor bacaju prijeteće poruke bošnjačke politike da će već na općim izborima 2022. godine ovladati hrvatskim klubom u federalnom Domu naroda i tako minimizirati utjecaj Hrvata na upravljanje entitetom (FBiH) i državom.
Uobičajeni srpski i muslimanski botovi. BH može opstati jedino kao zemlja 3 nacije. Sve ostalo je katastrofa.