Prošle je godine na pružnim prijelazima poginulo čak 17 osoba, teže je
ozlijeđeno 19, oštećena su čak 73 automobila, a samo zahvaljujući pukoj
sreći crne statistike nisu još poraznije. Naime, od 1553 pružna
prijelaza, samo njih 514 ima riješen režim prelaska sukladno postojećem
zakonu o sigurnosti u prometu.
Hrvatske će željeznice potpuno riješiti sustav pružnih prijelaza tek
2020. godine, za što će im trebati oko 110 milijuna eura, što je tek 35
posto cijene budućeg mosta kopno – Pelješac.
– Treba nam oko godinu dana da sredimo sve papire za rekonstrukciju
nekog prijelaza – tvrdi direktor HŽ – Infrastrukture Nedjeljko Pešut.
No kad svi pružni prijelazi budu propisno označeni, to ne znači da će
nesreća biti manje. Naime, hrvatski vozači nestrpljivi su i često
prelaze prugu kad znaju i vide da je to izričito zabranjeno, pa čak i
onda kada su spuštene rampe. Prošle je godine bilo 600 lomova branika i
polubranika, što znači u prosjeku gotovo dva na dan.
- U 99 posto slučajeva za nesreću je kriva nepažnja vozača cestovnih
vozila – kaže glasnogovornica HŽ-a Vesna Škorić, dodajući da vozači ne
staju kad treba, nego se žure, voze slalom, polome branike i pobjegnu.
Trend u broju nesreća i ozlijeđenih je u padu, ali, na žalost, broj
poginulih u posljednje je dvije godine jednak.
HŽ će tek 2020. propisno označiti prijelaze
