Pet osoba osuđeno je u akciji Huracan, međunarodnoj operaciji koja se lani provodila u više europskih zemlja po nalogu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO). Radilo se o istrazi međunarodne skupine, koja se teretila za fingiranje oko 225 milijuna eura lažnog prilikom prodaje 10.000 vozila, kako bi zatim varali na PDV-u. Prvih pet presuda u akciji Huracan, donesene su u Njemačkoj, a osuđena je petorka koja se smatra glavnom u cijelom tom "poslu". EPPO je optužnicu protiv njih podigao u ožujku i u njoj ih je optužio da su tijekom međunarodne porezne prevare generirali lažni promet od 190 milijuna eura pri čemu je gubitak na PDV-u bio 53,7 milijuna eura.
Optuženici su priznali krivnju te su se nagodili s EPPO-om, pa su im izrečene kazne. Riječ je o glavnim osobama unutar kriminalne organizacije: jedan je osuđen na šest godina i dva mjeseca zatvora, drugi na pet i pol godina zatvora, treći na pet godina i dva mjeseca zatvora, četvrti na tri godine i devet mjeseci zatvora, dok je peti osuđen na godinu i devet mjeseci zatvora. Sud je naredio da im se zaplijeni imovina vrijedna 43,5 milijuna eura, a 180 automobila koji su im bili zaplijenjeni prodani su za tri milijuna eura. Osuđena petorka ima tjedna dana za žalbu, ako se ne budu žalili presuda će im postati pravomoćna.
Inače, akcijom Huracan je obuhvaćeno 60 osoba, a ova petorka koja je sada osuđena, bila je i prva i koja je optužena. Istraga je pokrenuta u siječnju 2021. nakon što je talijansko porezno tijelo izvijestilo njemački savezni središnji porezni ured da im nedostaju neke informacije o kupnji i potencijalnoj prodaji automobila koji su uvezeni iz Njemačke u Italiju. Nakon toga, porezni istražni ured u Münsteru otvorio je istragu, koju je nedugo zatim preuzeo ured EPPO-a u Kölnu. U istragu su se potom uključili financijski stručnjaci iz središnjice EPPO-a u Luxemburgu te uskoro shvatili da se radi o velikoj međunarodnoj poreznoj prevari koju vodi dobro organizirana kriminala skupina.
VEZANI ČLANCI:
Shema je bila sljedeća: Fiktivna tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj, koja je na papiru izgledala kao legitimna tvrtka, kupila bi automobile od njemačkog trgovca automobilima. Platili bi s cijenu s PDV-om, nakon čega bi podnijeli zahtjev za povrat PDV-a, kojeg bi i dobili od Njemačke. Nakon toga, automobili bi bili preprodani tzv. nestajućim trgovcima u Italiji i Mađarskoj (nestajući trgovci je prevarna shema koja se sastoji od niza fiktivnih tvrtki). Cijena automobila po kojoj su vozila prodavana u Mađarskoj i Italiji bila bi nešto viša od neto cijene naznačene na izvornom računu. No ta cijena bila je zapravo povoljnija jer se nije morao plaćati PDV, zbog pravila o PDV-u koja vrijede unutar zemalja EU. Tzv. nestajući trgovci bi zatim po povoljnoj cijeni prodali automobil krajnjim korisnicima, a taj krajnji korisnik bi platio i PDV. Mislio je da plaća njemačkoj državi, no umjesto njemačkoj državi, PDV je plaćen tzv. nestajućim trgovcima, koji bi ga - zadržali za sebe. Sumnja se i da su osumnjičenici fizičkim osobama ili trgovcima izdavali lažne fakture iz kojih je proizlazilo da su vozila legalno kupljena te da je PDV plaćen. Zahvaljujući tim fakturama, kupci su naknadno mogli registrirati vozila kupljena u drugoj zemlji. Osim za porezne prevare, upleteni u ovu priču sumnjiče se i za pranje novca, zločinačko udruživanje, krivotvorenje isprave...
>>FOTO Prizor 'očevida' ispred postaje: Zagrebački vatrogasci postavili šaljivu instalaciju u duhu Noći vještica>>
