Financijska pomoć tvrtkama u koronakrizi, koja se u manje-više istim modalitetima slijeva iz državnog proračuna u privatne kompanije, gotovo već godinu dana spriječila je potop domaćeg tržišta rada i znatno pridonijela da gospodarstvo ne padne ispod rekordnih, ali u danim okolnostima podnošljivih 8,4 posto. Prema posljednjih statističkim podacima Hrvatska je početkom ove godine imala 165 tisuća osoba evidentiranih na burzi rada, što je 18 posto više nego početkom prošle godine. Da 33 tisuće poslodavaca nije primalo potporu za čak 125 tisuća radnika, statistika nezaposlenosti bila bi kudikamo veća. No ekonomisti upozoravaju da je važniji podatak da nam je zaposlenost pala svega dva posto na godišnjoj razini.
Drugim riječima, Hrvatska tijekom koronakrize nije izgubila velik broj radnih mjesta. Dok god traje pandemija i gospodarstvo se ne vrati u normalne i epidemiološkim mjerama neograničene tokove, država će pomagati gospodarstvo. To je u konačnici najmanje što se od nje očekuje. Međutim, pandemija će stati kad-tad, a s njome i potpore. Hoće li baš svi tržišni subjekti nastaviti normalno poslovati? Podaci o kretanju stečajnih postupaka upućuju na to da će mnoge tvrtke završiti u insolvencijskom procesu čim se ukinu koronamjere. Prema europskoj evidenciji, prošle godine unutar Unije znatno je smanjen broj novih stečajeva nad poduzećima, i to u prosjeku za 20-ak posto u trećem kvartalu, a gotovo 40 posto u drugom kvartalu u odnosu na isto razdoblje 2019.
U Hrvatskoj je, kako je Večernji već pisao, istodobno broj novih stečajnih postupaka nad poduzećima smanjen za trećinu u odnosu na 2019. godinu. Lani je pri trgovačkim sudovima pokrenuto 4796 novih stečajnih postupaka, a godinu dana ranije bilo ih je 7166. Ne postoje podaci iz kojih bi se mogao izračunati prosječan broj zaposlenih u tvrtkama koje zapadaju u insolvencijske probleme. No može se pretpostaviti da se u većini slučajeva radi o manjim uslužnim djelatnostima s jednim ili dva zaposlena. Ako pretpostavimo da bi bez koronamjera statistika stečaja bila slična kao lani, bez posla bi u trenutku prestanka državnih potpora moglo ostati desetak tisuća osoba. Podatak nije zabrinjavajući ako se uzme u obzir da će dio tih poduzetnika po ustaljenoj devijantnoj praksi otvoriti novu tvrtku ili obrt u kojima će ponovno zaposliti stari kadar, a dugove ostaviti u stečajnoj masi.
Problem je u činjenici da je dobar dio državnih potpora otišao tvrtkama koje su bile u bankrotu i koje bi i bez pandemije završile u stečaju. Dio poduzetnika odgodio je odlazak u stečaj dijelom zbog privremeno olabavljene stečajne regulative, ali dobrim dijelom i stoga što prima novčanu potporu iz mjeseca u mjesec. Država je dosad na razne oblike pomoći gospodarstvu potrošila desetak milijardi kuna, a samo za ovu godinu osigurano je zasad više od dvije milijarde kuna u okviru mjera za očuvanje radnih mjesta. Ne ubrza li se tempo cijepljenja, iznos će u konačnici biti znatno viši. No Europa novca ima, a fiskalni kriteriji ulaska u eurozonu neformalno su olabavljeni tako da tu ne bi trebalo biti većih problema.
Problem na koji upozoravaju europski industrijalci mogao bi biti taj što se financijske potpore već godinu dana dodjeljuju svima – kako kompanijama iz perspektivnih sektora čiji su projekti na čekanju zbog pandemije tako i onima koji bi i bez pandemije propali, a sada životare na državnim jaslama. „Nediferencirani pristup mogao bi se negativno odraziti na srednjoročni gospodarski rast i razvoj produktivnosti“, upozoravaju njemački ekonomisti. Iako se svi slažu da država treba u koronakrizi nastaviti gospodarstvu pružati financijsku potporu, prijedlog je da se to ubuduće radi pažljivije. U Njemačkoj, s kojom se mnogi u svijetu vole uspoređivati, gotovo polovina poduzetnika nije zadovoljna gospodarskom politikom. Kako prenosi Deutsche Welle, u anketi Ifo instituta 47 posto malih i srednjih poduzetnika nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno koronapolitikom Berlina. Političari reagiraju sporo i nefleksibilno, zaključak je istraživanja. Unatoč činjenici da Njemačka poduzetnicima refundira i do 70 posto izgubljenog dohotka. Kao i obično, Nijemci su korak ispred i naslućuju problem tamo gdje ga ostali još dugo neće vidjeti.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
