"Prema statističkim podacima temeljenima na dugogodišnjim vremenskim motrenjima, u gornjoj Podravini sniježi prosječno četiri ožujska dana, a jednako toliko dana na tlu se nalazi snježni pokrivač." - piše poznati hrvatski meteorolog Milan Sijerković u svojoj knjizi Koprivnica - uzbudljiva vremenska pozornica, objavljenoj 2006. godine.
Tko je tu knjigu pročitao, neće se uzbuditi zbog apokaliptičnih najava o velikome nevremenu u Hrvatskoj za kojega će se "spojiti nebo i zemlja". Snijeg u ožujku? Ništa neobično - rekao bi Sijerković.
Prema podacima iz njegove knjige, u ožujku 1955. godine u Koprivnici je sniježilo 12 dana, a 1986. godine snježni se pokrivač na tlu nalazio čak 19 dana.
"Naznačeni podaci o snijegu možda mogu iznenaditi neupućene, ali u svakom slučaju upozoravaju na nešto što ne smijemo zaboraviti: u ožujku se može doživjeti nepatvoren udar zime kakvog se ne bi postidio ni najzimskiji mjesec" - veli iskusni meteorolog.
A temperatura? Jesu li se na jučerašnjih minus dva Koprivničanci smrzavali više nogo što su se trebali zbog "napumpane" najave vremenske kataklizme?
U ožujku 1963. godine u Koprivnici je izmjeren - minus 21 stupanj Celzijev! Godine 1987., pak, čak se deset ožujskih dana živa u termometru držala ispod minus deset, a spustila se i do minus 19!
I još jedan Sijerkovićev podatak - dok je prosječna temperatura u ožujku u Koprivnici između pet i šest stupnjeva, godine 1932. ona je iznosila tek minus 0,2 stupnja, i to je bio najhladniji ožujak u zadnjih 100 godina.
No, Sijerković zna i što bismo mogli očekivati do kraja mjeseca: "Od 20. do 27. ožujka srednja dnevna temperatura u Koprivnici poraste zamalo tri stupnja Celzijeva", i dodaje da je osjetno zatopljenje vjerojatnije od povratka zime.
U ožujku 1955. sniježilo je 12 dana, a 1986. snijeg se zadržao 19 dana ,a prije 5000 godina je snjeg bio i 3 dana u travnju. Ali čemo vam uzeti lovu i raditi da se zemlja još jače ohladi i da se na prodaji ulja i plina zarađiva milina !