U petak 19. prosinca, u Papinskom Hrvatskom zavodu svetog Jeronima u Rimu održan je skup pod nazivom „Povežimo iseljeništvo“. Skup je okupio znatan broj predstavnika hrvatskih institucija u Italiji, te mladih ljudi, a održan je u organizaciji Udruge ”Hrvatsko-talijanski mozaik Rim” te u suradnji s Udrugom ”Jedna Musika” iz Kruča (Acquaviva Collecroce). Kako su naglasili organizatori, cilj susreta bio je promicanje zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske u suradnji s hrvatskim udrugama u Italiji, EU i ostalim udrugama izvan Lijepe naše.
Na susretu su predstavljene aktivnosti hrvatskih iseljeničkih udruga usmjerenih na očuvanje hrvatskog identiteta, jezika i kulture kao i promidžbe hrvatske baštine te ih međusobno povezati kako bi mogli zajednički predanije djelovati i snažnije promicati hrvatske vrijednosti diljem svijeta.
Riječi dobrodošlice uputio je domaćin rektora Papinskog hrvatskog zavod sv. Jeronima vlč. Marko Đurin koji je prethodno goste proveo kroz crkvu sv. Jeronima objašnjavajući povijest i utjecaj Hrvata kroz stoljeća u Rimu. Crkva i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima nalaze se na lijevoj obali Tibera, pokraj mauzoleja rimskog cara Augusta, a kako je kazao vlč. Marko Đurin, Hrvati izvan domovine na neki način imaju svoj dom u Zavodu sv. Jeronima.
Ovo je najstarija institucija koju mi kao hrvatski zavod imamo izvan svoje matične domovine Hrvatske. Iduće godine slavimo punih 570 godina kako smo kao Hrvati na ovom mjestu u gradu Rimu, rekao je vlč. Marko Đurin.
Pozdravne riječi uputio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Rimu Jasen Mesić, koji je naglasio je značaj očuvanja identiteta.
- Zahvaljujem se svima koji su organizirali ovaj važan događaj, a posebno pozdravljam one koji su došli izvan Rima, iz drugih dijelova Italije kao i Njemačke. Iznimno je važno raditi na očuvanju svog identiteta u iseljeništvu, rekao je veleposlanik Jasen Mesić.
Zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenik Ivan Tepeš u svom je govoru ukazao na na značaj skupa, ali i mjesta na kojem se održava.
Jako je važno okupljati hrvatsko iseljeništvu. Skup „Povežimo iseljeništvo“ se održava na značajnom mjestu jer jer Papinski zavod sv. Jeronima kroz povijest uvijek okupljao Hrvate izvan domovine. Drago mi je da je skup „Povežimo iseljeništvo“ održan baš na ovom mjestu, rekao je Ivan Tepeš te ukazao na iznimno važnost Matice iseljenika koja surađuje s medijem Fenix-magazin.de kao i vladinih državnih ureda u pomoći hrvatskom iseljeništvu.
Generalni konzul u Milanu Stjepan Ribić govorio je o važnosti i podršci konzulata u radu s novim početkom rada dviju Hrvatski zajednica u Milanu. Isto tako se osvrnuo na rad hrvatskih zajednica u iseljeništvu te kazao kako je značajno biti ustrajan i ne odustajati od svojih ciljeva u svrhu hrvatskoga naroda u izvandomovinstvu.
Ivana Nosić, bivša profesorica, koordinatoricu Koordinacije Stuttgart i voditeljica Centra hrvatske nastave u Baden-Württembergu govorila je o iskustvu s hrvatskom djecom u iseljeništvu te usporedila rad djece u Njemačkoj i Italiji.
Rad učiteljica na hrvatskoj nastavi u iseljeništvu je posve drugačiji od onoga kojeg poznajemo u Hrvatskoj. To je jedna posebna borba u koju mi kao učiteljice ulažemo jako puno ljubavi i rada jer učimo djecu koja ponekad dođu s jako slabim znanjem hrvatskoga jezika. Svako dijete je poseban jedan uspjeh, rekla je Ivana Nosić koja je svoje izlaganje predstavila preko video linka budući nije mogla doći u Rim.
Predsjednica „Hrvatske kulturne udruge Berlin“ Karmen Mejić, govorila je o svojoj udruzi te istaknula poteškoće s kojima se susreću u Berlinu, a jedna od njih su prostorije koje pokušavaju dobiti, a što je problem i Hrvatima u Rimu.
Hrvatska kulturna udruga Berlin je jedna od najstarijih hrvatskih zajednica u Europi, koja djeluje u Berlinu od 1980. godine i jedno od rijetkih udruženja koje je prostore u kojima se radilo i družilo, organiziralo brojne kulturne i zabavne programe proteklih godina, uspijevalo radom i trudom svojih članova, samo održavati i plaćati najamninu. Bez obzira što smo morali napustiti prostorije zbog velikog povećanja najamnine, nastavili smo sa svojim planovima za rad na daljnjim projektima, okupljanje i vježbe i probe folklora i s ostalim skupovima te smo i dalje u potrazi za novim prostorom, rekla je Karmen Mejić.
Nije istina da mladi ljudi ne žele, treba ih poštovati i uvažavati njihove ideje
Marijana Dokoza, spisateljica i urednica Fenix-magazina koji je medijska poveznica Hrvata iz Domovine i iseljeništva govorila je o svom iskustvu kroz rad s Hrvatima u iseljeništvu. Istaknula je Fenix-magazin kao značajnu medijsku poveznicu među Hrvatima ne samo u iseljeništvu, već i poveznicu s domovinom budući jako puno čitatelja i medija u domovini prate i prenose ono što Fenix- magazin iz Frankfurta objavljuje. Kazala je kako nije istina da mladi u iseljeništvu nemaju interesa za djelovanje u hrvatskim zajednicama. Treba im pružiti priliku za provođenje njihovih ideja, da djeluju, a ne samo budu pasivni članovi hrvatskih udruga, zajednica i klubova.
Nerijetko sam imala priliku slušati kako je teško privući mlade ljude te kako oni nemaju interesa za hrvatske zajednice u iseljeništvu. Istina kako nije lako, ali nije baš točno da mladi ljudi nemaju interes. Imaju, ali im treba dati priliku da budu korisni, da se osjećaju korisno, treba poštovati njihovo mišljenje i njihove ideje. Često je to ono na što stariji članovi predsjedništva nisu spremni. Razumijem ih jer nije jednostavno prepustiti nešto nekome drugome što se desetljećima gradili. Ali nekad se i to mora učiniti. U protivnom ćemo nestati, rekla je Dokoza nastavljajući: – Svi bi htjeli u svom članstvu mlade ljude, ali kad osjete da ih se ne poštuje odlaze. Poznato je kako na mladima svijet ostaje, i stoga im treba pati priliku prije nego oni odustanu. Dovoljno dobro to pokazuje i Večernjakova domovnica, najznačajniji hrvatski izbor u iseljeništvu kroz kojeg se predstavi jako puno naših uspješnih mladih ljudi. Svi oni, pogotovu nagrađeni, su sretni da im njihovi sunarodnjaci kroz Večernjakovu domovnicu odaju priznanje. Nagrađivani hrvatski sportaši, glumci, glazbenici, članovi hrvatskih udruga i zajednica su uspješni u svojim sredinama, ali većina ističe kako im je Večernjakova nagrada najdraža, rekla je Marijana Dokoza.
U svom izlaganju publici je predstavila “Večernjakovu domovnicu” kao najprestižniju hrvatsku iseljeničku nagradu, a za samu dodjelu nagrada u Bad Homburgu kazala kako je to najznačajniji hrvatski iseljenički skup koji je po broju predstavnika udruga, zajednica i klubova u pravom smislu riječi “mali sabor hrvatskog iseljeništva” kako ga je nazvala i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Večernjakova domovnica se održava već 16 godina zaredom u njemačkom Bad Homburgu u organizaciji “Večernjeg lista” i najčitanijeg hrvatskog iseljeničkog portala “Fenix-magazina.de”. Kroz predstavljanje nominiranih kandidata, Domovnica pomaže i u očuvanju i afirmaciji hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u iseljeništvu. Ona povezivanja iseljene Hrvate kako s Domovinom tako i sa lokalnom zajednicom jer na proglašenje nagrada stižu i mnogi predstavnici domicilnih zajednica i klubova u kojima Hrvati bilježe svoj uspjeh. Večernjakova domovnica je upravo i zbog toga prepoznata kod Nijemaca, Austrijanaca, Švicaraca,… kao skup na kojem najuspješniji Hrvati izvan Hrvatske dobivaju domovinsku nagradu za uspjeh u njihovom klubu i njihovoj sredini.
Govoreći o medijskoj slici Hrvata u Njemačkoj, gl. urednica Fenix-magazina istaknula je kako Fenix-magazin iz nerazumljivih razloga ne dobiva, kao neki drugi minorni iseljenički portali, potporu nadležnih hrvatskih institucija zaduženih za hrvatsko iseljeništvo.
- Usprkos tome, Fenix-magazin se ustrajno bori i opstaje na njemačkom tržištu kao najvažniji i najutjecajniji hrvatski medij koji međusobno povezuje Hrvate u iseljeništvu te Domovinsku i iseljenu Hrvatsku, rekla je Marijana Dokoza.
Svatko od nas mlađe generacije u iseljeništvu imao je jedno tužno iskustvo
Zanimljiv govor imala je Ana Došlić, mlada djevojka iz Rima koja je govorila o potrebama mladih i problemima mladih izvan Hrvatske. Istaknula je hrvatsku nastavu u iseljeništvu koja ima važnu ulogu u njezinom životu.
Jedna sam od prvih učenika Hrvatske dopunske nastave u Rimu. Pohađala sam je sve do svoje 18. godine. Bitnost hrvatske škole nije samo učenje hrvatskog jezika i hrvatske kulture, već i druženje s osobama koji dijele istu priču kao i vi, s kojima mogu podijeliti neke aspekte svog života. Mi koji smo odrasli izvan Hrvatske imali smo bar jednom u životu tužno iskustvo koje nam je pokazalo kako na svojima ne smatraju niti tu gdje živimo, niti u domovini. Ne smatraju nas Talijanima u Italiji, kad se vraćamo kući, u domovini nas ne smatraju Hrvatima. I tako nastaje pitanje gdje pripadamo. Zato hrvatska nastava i udruge doista imaju važnu ulogu za nas. Smatramo ih kao jedan naš otok gdje se nekako osjećamo svojima, rekla je Ana Došlić ističući kako bi bilo iznimno dobro imati vlastiti prostor gdje će se Hrvati okupljati.
Ivana Milina, predsjednica udruge ”Hrvatsko-talijanski mozaik Rim’‘ predstavila je Udrugu „Hrvatsko-talijanski mozaik Rim“ koja je osnovana je 2015.godine u Rimu.
Značajno je spomenuti kako u samim početcima nismo imali financijsku pomoć niti hrvatskih, a ni talijanskih institucija, no uspjeli smo ostvariti veliki broj značajnih projekata.
Već 2017. godine naš trud se isplatio i bili smo nominirani za Večernjakovu domovnicu. Pozvani smo na svečanu dodjelu nagrade u njemački Bad Homburg gdje smo upoznali mnoge predstavnike udruga iz Europe, a oni su prvi puta upoznali nas. Da nije bilo Večernjakove domovnice ne znam bili su upoznali sve hrvatske udruge s kojima smo nakon toga ostvarili suradnju. Udruga „Hrvatsko-talijanski mozaik Rim“ istaknuta je kao dobar primjer umrežavanja Hrvata, ostvarivanja kontakata između hrvatskih iseljeničkih i domovinskih udruga i pojedinaca putem Večernjakove domovnice.Većina Hrvata u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj za njih su doznali kad su nominirani u izboru za nagradu Večernjakova domovnica.Budući su u Italiji bilo im je teže glasovati nego Hrvatima npr. u Austriji i Njemačkoj. Međutim, oni su se povezali s Hrvatima i hrvatskim društvima u Njemačkoj koji su glasovali za njih, dali im podršku i u Večernjakovom izboru ali i poslije izbora su ostali u dobrim kontaktima i nastavili surađivati. Rekla bih kako je sam izbor Večernjeg lista iznimno važan i bitno je sudjelovati jer putem tog izbora se ostvaruju kontakti koji prerastaju u odličnu suradnju, a ponekad i prijateljstvo, rekla je Ivana Milina.
Antonella D’Antuono predsjednica udruge “Jedna Musika” iz Kruča, ujedno i predstavnica moliških Hrvata u Savjetu Vlade RH za Hrvate izvan RH govorila je o problemima hrvatske manjinske zajednice u Moliseu i njenom opstajanju.
Trebamo vašu pomoć i osjećaj da ste uz nas, da su uz nas hrvatske zajednice u svijetu, jer smo mi mala zajednica, i nama je taj osjećaj važan, rekla je Antonella D’Antuono.
Ana Kovačević predstavila je poseban projekt udruge Hrvatsko-talijanski mozaik Rim čija je voditeljice i ideatorica „Novi život stare kravate“ koji je oduševio sve prisutne goste, te su iskazali zainteresiranost za predstavljanje projekta i suradnju.
Ivana Milina posebno se zahvalila don Marku Đurinu, rektoru Papinskog hrvatskog zavod sv. Jeronima na susretljivosti i pomoći tijekom Skupa ”Povežimo iseljeništvo” te svima sudionicima i gostima na iskazanoj pozornosti na ovom skupu te se nadamo ponovnom susretu sljedeće godine.
Skupu su nazočili mnogobrojni članovi hrvatske rimske zajednice, otpravnica poslova Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Tea Zupičić, savjetnica Veleposlanstva Republike Hrvatske pri Talijanskoj Republici Iva Pavić, Luci Žuvel, predsjednica udruge “LIPA” iz Rima, Dunja Miličić, predstavnicu „Hrvatske zajednice u Milanu”, Svjetlana Lipanović, predsjednicu Hrvatsko-talijanske udruge – Rim i mladi članovi udruge Hrvatsko talijanski mozaik Rim.
Završne riječi pripale su voditeljici programa, Sarah Adam koja je zahvalila svim predsjednicima udruga i predstavnicima ovoga skupa koji su se pridružili.
Po završetku večeri upriličen je domjenak s talijanskim specijalitetima i vinima. Bila je to prigoda da se čuju pozitivna iskustva udruga u očuvanju i prenošenju osjećaja pripadnosti hrvatskom narodu posebice mlađim naraštajima, ali i za međusobno umrežavanje i uspostavljanje prijateljskih i profesionalnih veza između hrvatskih zajednica u Italiji, Europi i svijetu.
mi kao Hrvati smo se izborili za svoju drzavu i imamo je ...a daleko smo od homogene nacije...mesic josipovic ne mogu smisliti Hrvate izvan domovine....kolinda je ipak zensko ...a milanovic i ne zna koliko ima Hrvata....nijedna vlada rh nije za istinsko povezivanje Hrvata iz domovine i Hrvata iz inozemstva ...itd