Uspije li projekt Hitrorez, kojim bi se ukinulo mnoštvo nepotrebnih
propisa, nacionalna bi ekonomija mogla godišnje uštedjeti od 400 do 930
milijuna dolara. Izračunali su to ovdašnji stručnjaci, jednostavno se
oslonivši na iskustvo europskih zemalja. Na nepotrebne administrativne
troškove, na vrijeme i dobit izgubljene zbog suvišnih i beskorisnih
propisa, u tim zemljama godišnje odlazi od 3 do 7 posto bruto domaćeg
proizvoda.
Preslikamo li te postotke na hrvatski BDP, dolazimo do mogućih
ušteda u Hrvatskoj kaže Vedran Antoljak, tridesetpetogodišnji
ekonomist s diplomama sa sveučilišta u Grazu, kojega je Vlada nedavno
postavila za šefa posebnog ureda za Hitrorez.
Iskustva drugih
Hitrorez je hrvatska inačica za regulatornu giljotinu, kakva je
provedena u Meksiku, Moldaviji, Mađarskoj, a kakva je započeta u i
Austriji, Poljskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji... Cilj je svima bio
isti smanjiti administrativne barijere i poboljšati poslovno
okruženje. Hrvatska je s tim započela još za prošle vlade, kad je pod
palicom Fiasa izrađena studija o uklanjanju administrativnih prepreka u
gospodarstvu, ali ona nije provedena.
Vedran Antoljak, koji je sudjelovao i u tom projektu, kaže da je
Fiasova studija bila opsežnija jer se nije koncentrirala samo na
propise nego na ukupno poslovno okruženje. Hitrorez će u prvoj fazi
imati na meti oko četiri-pet tisuća podzakonskih akata. Za svaki
propis, za svaki takav akt, analizirat će se je li doista potreban, je
li u skladu sa zakonom, je li povoljan za poslovanje te je li usklađen
s pravilima WTO-a i Europske unije.
Prijedlog do 1. srpnja
Do 1. srpnja Vladi će biti predloženo što s tom gomilom potrebnih i
nepotrebnih regula. Procjene su, opet prema iskustvima drugih zemalja,
da će oko 40 posto tih akata u konačnici biti ukinuto, a da će 30-40
posto od onih koji prežive biti pojednostavnjeno.
ZAKONI NA GILJOTINi Hrvatska nepotrebno gubi do 900 milijuna dolara
U prvoj fazi ukinut će se oko 2000 propisa
