Puni tank goriva, jasno nam je, većini je u posljednje vrijeme više san nego stvarnost, ali pretvarajmo se, u svrhu ovoga članka, da točimo puni pedesetlitarski spremnik Renaulta Meganea s dizelskim motorom. Radimo to u četiri države bivše Jugoslavije: u našoj, naravno, u Bosni i Hercegovini, Srbiji te Crnoj Gori. Dolazimo na blagajnu na crpki i Hrvat nam kaže da smo dužni 672 kune, u BiH izdvojiti moramo slično – 678 kuna, najmanje u Crnoj Gori – 621 kunu, dok će nas taj isti tank u Srbiji stajati 699 kuna. Kako i zašto, istražili smo, jer ono što je identično u svim navedenim državama jest da od cijene po litri goriva otprilike pola ceha ode državi na različita davanja, najmanje zarađuju sami distributeri, dok vlade na trošarine nisu reagirale jedino u BiH, u kojoj je i kad je riječ o ovom pitanju posebna situacija pa se po različitim cijenama toči u Federaciji BiH te Republici Srpskoj.
Krenut ćemo od Hrvatske, u kojoj je od veljače Vlada cijene goriva ograničavala gotovo svaka dva tjedna, do prošlog, kad je odlučeno da se neće u potpunosti intervenirati, nego će “zamrznut” ostati samo plavi dizel, na 8,49 kuna po litri, dok će se ceh za ostala goriva dalje regulirati trošarinama i maržama, određenima još u lipnju. Na crpkama litra dizela sada se nabavlja po cijeni od 13,44 kune, dok eurosuper 95 stoji 11,10 kuna, čime su posebno zadovoljni distributeri jer, kako sami kažu, već neko vrijeme posluju s gubicima. A kad smo kod njih, vratimo se na marže, koje je Vlada smanjila na 65 lipa po litri goriva. Druga je to bila korekcija Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, prvi put marže su na 75 lipa po litri pale tri mjeseca prije. Istu vremensku crtu prošla je i Uredba o visini trošarina na energente i električnu energiju, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem trošarina na benzine za 80 lipa po litri, a za dizel 40 lipa po litri.
Trgovačke marže tajne
A što to konkretno znači pri formiranju same cijene? Dvije su vrste trošarina na naftne derivate ključne pri određivanju koliko samo gorivo košta. Na bezolovni motorni benzin one su, od 2015. godine do nedavne intervencije države, iznosile 3,86 kuna po litri, dok su na dizelsko gorivo bile 3,06 kuna po litri. U ovom trenutku trošarine iznose 3,06, odnosno 2,66 kuna po litri, a cifre su to koje su djelomično namijenjene za financiranje tvrtki u vlasništvu države: za Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste te Hrvatske željeznice Infrastruktura.
Same marže trgovaca ne znaju se točno, već se barata podatkom od 1,44 kune po litri benzina, koliko su iznosile prije ovog smanjenja na 65 lipa, jer podatak je to koji je lanjskog listopada iznio tadašnji ministar financija Zdravko Marić. Naravno, na samo formiranje cijene goriva utječe i PDV te cijene naftnih derivata na tržištu. Spomenimo još da je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nakon liberalizacije tržišta naftnih derivata 2016. godine izradila analizu koja se bavi strukturom cijena, a koja je pokazala kako nabavna cijena nafte ima samo 30-35 posto udjela u konačnom formiranju cifre koja se plaća za litru goriva na benzinskim crpkama. Uzme li se kao primjer cijena litre benzina, koja je trenutačno 11,10 kuna, ispada da više od kune ode vlasniku benzinske, više od dvije na PDV, gotovo 4,5 državi za trošarine, dok je sama “čista” cijena litre goriva nešto malo niža od 3,5 kune. Dakako, govorimo o razdoblju prije intervencije Vlade na marže i trošarine, iako i sad, kaže nam predsjednik Udruge malih distributera goriva Armando Miljavac, otprilike polovina cijene koju građani za litru ostave na crpkama ode na davanja državi. Tako je i u BiH.
Korekcije trošarinama
– Oko 50 posto cijene goriva određeno je državnim nametima – objasnio je za Oslobođenje ekonomski stručnjak Admir Čavalić. Samo tržište BiH maleno je i zatvoreno, s nekoliko velikih igrača koji zajedno s državom reguliraju cijenu. Ondje vlada i princip slobodnog formiranja cijena, pa se litra goriva neće platiti jednako u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, ali ta razlika, prema Čavalićevim riječima, nije tolika da se vozačima isplati voziti u drugi grad, kanton ili entitet kako bi natočili gorivo. U Federalnom ministarstvu trgovine za Oslobođenje su kazali da se maloprodajne cijene naftnih derivata formiraju slobodno, s tim da se indirektni porezi trošarina na naftne derivate, naknada za putove (“putarina” za gradnju autocesta i drugih cesta) te porez na dodatnu vrijednost (17 posto) obračunavaju u skladu s odgovarajućim propisima. Trošarine za dizelsko gorivo su kunu i 16 lipa, za benzin kunu i 35 lipa, a za biogoriva 1,16 kuna. Maloprodajna cijena naftnih derivata sastoji se i od rafinerijske cijene, troškova dopreme goriva do BiH granice, a na trošarine i putarinu dodaje se i marža distributera, u maloprodaji je ona 96 lipa po litri.
Sama BiH nije napravila ništa po pitanju ukidanja određenih nameta na gorivo, dok je Crna Gora, s druge strane, trošarine smanjila prvo za 40 posto, pa još za 10, a sad ih je vratila na 40 posto, zbog čega u toj zemlji očekuju da će gorivo od 1. studenoga poskupjeti za 40-ak lipa. Prema trenutačnim cijenama, litra eurosupera 95 stoji 10,10 kuna, litra dizela 12,43 kune, a loživa ulja 13,79 kuna. Maloprodajne se cijene ondje formiraju zbrajanjem grupe faktora: uvozna cijena, takse, porezi i naknade, kao i gubici, troškovi i bruto marže, a prije nego što su umanjene, trošarine na benzin iznosile su oko četiri kune po litri, a na dizel 3,32 kune.
U Srbiji ograničenje
U Srbiji su trošarine smanjene 10 posto, ali prema posljednjoj analizi Udruženja naftnih kompanija Srbije od 17. listopada, udio fiskalnih stavki u cijeni benzina iznosi 47,7 posto, a eurodizela 42,6 posto. Odnosno, od ukupne cijene benzina, koja je 11,32 kune po litri, na davanja otpada 5,40 kuna. Od maloprodajne cijene goriva državi ide 16 lipa po litri za naknadu za obveznu rezervu, manje od lipe za poboljšanje energetske učinkovitosti, na trošarine 3,34 kune i 1,89 kuna za PDV. Naknade za obveznu rezervu i povećanje energetske učinkovitosti u cijeni eurodizela su iste, trošarina je 3,44 kune, a PDV 2,32 kune.
– Postotak državnih nameta u cijeni goriva na pumpama sada je niži nego što je bio prije, kada je iznosio više od 50 posto. Jednostavno, uslijed negativnih efekata energetske krize i stalnog rasta cijena naftnih derivata u regiji država je bila prisiljena donijeti mjere kako bi se taj udar ublažio, a jedna od njih je smanjenje trošarina. Bez obzira na to, trošarine i drugi nameti države i dalje su među najvećima u regiji – rekao je za Danas energetski stručnjak Goran Radosaljević. U Srbiji je trenutačno na snazi Uredba o ograničenju cijena naftnih derivata koja omogućava da, u skladu s kretanjem cijena u regiji, država propisuje maksimalne maloprodajne cijene benzina i dizela.
Pustite vi “region” na miru i pogledajte cijene u našoj regiji, a to su Slovenija, Mađarska, Italija i Austrija. Hrvatska je u EU.