Brkati Pandur

U robusno 
lice baruna Trenka poput tetovaže urezao se vrući barut

Foto: Muzej grada Brna
1/4
12.08.2018.
u 21:12

Do 2019. godine planira se rekonstrukcija čitavog barunova lika, a kako ona izgleda, moći će se vidjeti u Brnu na 270. godišnjicu Trenkova rođenja

Iz legende i priče natrag u stvarnost. Barun Trenk jedna je od onih povijesnih ličnosti uz koje smo odrastali, uvijek je bio tu negdje, u fusnoti kakvog povijesnog udžbenika ili bi se pojavio u nekom stripu, a da o barunu i njegovim pandurima zaista nismo znali previše.

Buntovnik od početka

Primjerice, vjerujemo kako malo ljudi zna da je Trenkovo tijelo položeno u kriptu kapucinskom samostanu u Brnu. Jer, posljednje je svoje dane, umro je s 39, barun Trenk proveo u zatvoru obližnje tvrđave Špilberk koja je za neke bila doista okrutna, ne i za njega.

Preminuo je u miru, nakon relativno lagodnog života zapao je u, prema nekim izvorima, u dugu i tešku bolest, propadajući polagano.
Kako je bio imućan, uspio je od lokalnih kapucina ishoditi polaganje svojeg tijela odjevenog u njihovu halju u njihovu kriptu što ga je navodno stajalo četiri tisuće zlatnika, dok je ostatak svojeg bogatstva darovao rumunjskom gradu Marienburgu, današnjoj Feldioari, koju su njegovi panduri sravnili sa zemljom.

Foto: Muzej grada Brna

Izgleda da ga je pred kraj života uhvatila grižnja savjesti jer veća su sramota bila nedjela njega i njegovih pandura nego što je bila njihova slava kao hrabrih i beskompromisnih vojnika. Iz svega što se da zaključiti o barunu Franji Trenku može se reći kako je on bio, ako ne među prvima, a ono vjerojatno među najefikasnijim gerilskim borcima u povijesti do tog doba. No Trenk je bio i nediscipliniran, teški karijerist koji je svoje ponašanje prenio i na svoje vojnike. Iako je rođenjem Kalabrez, baš iz Reggio di Calabrije, Trenk je bio Prus, no mnogi će ga površno prije svega povezati s – Hrvatima.

Jer, prije svega, imao je velike posjede u Hrvatskoj, odnosno u Slavoniji, gdje je i proveo jedan dobar dio svojeg djetinjstva. Već u početku svoje vojne karijere 1728. godine, nakon tri godine vojske, zaradio je nečastan otpust. Nekako se čini kako je prekretnica, odnosno krajnji pomak u neko crnilo, nastupila nakon što mu je supruga s kojom je na miru živio u Požegi preminula od kuge 1737. godine.

Foto: Muzej grada Brna

Najprije službuje u ruskoj vojsci i tu pokazuje maksimum svojih loših strana pa zbog raznih prekršaja koji bi se danas karakterizirali kao ratni zločin biva osuđen na smrt. Spašava ga njegova hrabrost, odnosno odbijanje zapovijedi o povlačenju pa mu opraštaju druge prekršaje i ostaje samo na degradaciji i zatvoru.

Vraća se u Austriju k ocu gdje opet dolazi u niz sukoba te se čak nakon toga zatvara u samostan. No tog neobičnog čovjeka primjećuje princ Karlo Aleksandar Lotarinški, isposluje mu amnestiju i daje mu zadatak da okupi jednu neregularnu jedinicu. I opet, loše vladanje, prekršaji, zločini, generalna nesimpatija, ali i neobična hrabrost omogućuju mu činove potpukovnika i pukovnika.

U dvoboju čak 102 puta

Hrabrost doista jer u životu je 102 puta izašao na dvoboj, a 14 je puta ranjen u ratnim sukobima. I onda dolazi do Austrijskog nasljednog rata gdje mu je dano zapovjedništvo nad pandurima, vojnicima specijaliziranima u nekonvencionalnom ratu, gerili, gdje je pametno, poznavajući Hrvate, okupio u svoju jedinicu upravo ponajviše Hrvate.

No opet Trenk ne pokazuje previše talenta u rukovođenju veće vojne grupacije pa, umjesto da se njegovi panduri bore u bitki kod današnjih Hajnica u Češkoj, radije pljačkaju pa stiže i optužba da je Trenk na taj način omogućio pruskom kralju Friedrichu II. da umakne umjesto da ga je likvidirao.

Zbog toga je priveden pred vojni sud gdje izlaze i druge optužbe, da je smjenjivao časnike bez dozvole carice Marije Terezije, da je kažnjavao vojsku ne mareći za vojne pravilnike, da je prijavljivao nepostojeće vojnike kako bi zgrabio još koju plaću. Iako je neregularnom časniku tada bilo dosta toga dozvoljeno, sve to ipak je bilo malo previše. Pogotovo kada se tome pribroji niz brutalnosti i pljački, smrtna mu je kazna sigurna, no zbog naklonjenosti dijela vojnog suda danas se procjenjuje da cijelo suđenje zapravo nije bilo najozbiljnije i Trenk se izvlači s doživotnim zatvorom umjesto vješala, no ostavši bez velikih imanja u koja su spadali Brestovac, Pleternica, Pakrac, Velika i Nuštar.

Umire, dakle, od bolesti, no kapucinska mu kripta nekako ne da da umre. Iako, znači, pokopan kao kapucin, u halji na zemljanom tlu s glavom položenom na dvije cigle, njegov pranećak Heinrich von Trenck premješta ga u lijes sa staklenim poklopcem gdje leži i danas te ga se može i vidjeti.

Njegovo se tijelo zbog atmosferskih prilika u kripti osušilo i mumificiralo. No Trenkova je slava velika, 1904. godine s tijela čak kradu i – palac. Taj je dio njegova tijela ipak vraćen, i to prošle godine. I to je bila dobra uvertira za ono najbitnije – antropolozi sa Sveučilišta Masaryk i povjesničari Muzeja grada Brna uspjeli su uz pomoć CT uređaja na fakultetskoj bolnici u Brnu i 3D printera u potpunosti rekonstruirati Trenkovo lice.

Foto: Muzej grada Brna

A i to je uvod u kompletnu rekonstrukciju Trenkova lika koja bi se trebala dogoditi sljedeće godine, kada je 270. godišnjica njegova rođenja pa će biti organizirana i velika izložba. Znači, barun Trenk imao je široko lice sa sivim očima u izraženim šupljinama te orlovski nos. Analiza je pokazala još neke zanimljivosti spojene s nekim crticama iz Trenkova života. Kako je bio strastveni pušač duhana iz lule, prvi gornji lijevi sjekutić izglodan mu je. Asimetrično lice posljedica je žvakanja više na jednoj strani što je opet vjerojatno posljedica upale na desnoj strani čeljusti gdje mu i nedostaje jedan zub. I onda ono najzanimljivije.

Crtice iz života

– Na koži ima ostataka baruta koji se u nju urezao poput tetovaže, odnosno nije ga se uspjelo ukloniti. Zna se da je jednom prilikom blizu Trenkova lica eksplodirala zaliha baruta i sada vidimo kakve je posljedice ostavio, nije ga bilo moguće ukloniti – rekao je za češke medije Peter Vachut iz Muzeja grada Brna. Sive oči, svjetlija boja kose koja je u pletenicama plod su povijesnih istraživanja, a ne čvrste činjenice jer mumija ne može sačuvati takve detalje.

Majka jest bila Talijanka, ali je potjecala iz Latvije pa su češki stručnjaci procijenili kako postoji visoka vjerojatnost da je bila plavuša. Slično je i s odjećom jer, kako stoji i u Hrvatskoj enciklopediji, pronio se glas o junaštvu njegovih pandura, ali se širio i strah od njihova nasilja, čemu je pridonosila njihova odjeća slična osmanskoj, obrijane glave s perčinom, konjski repovi umjesto zastava te tzv. turska banda, sastavljena od 12 glazbenika s bubnjevima i frulama. Izraz lica nešto je drugo.

– Imali smo iskustva s rekonstruiranjem lica nekih drugih povijesnih osoba. Koristimo metode kojima se služe dizajneri računalnih igara gdje onda osnovni oblik napravimo na računalu te se konzultiramo s antropolozima. Tako možemo razviti i izraz lica osobe, u ovom slučaju nastojali smo postići prepoznavanje hrabre osobe koja se nije uvijek pridržavala zapovijedi – rekla je Helena Lukašova s Fakulteta informatike Sveučilišta u Brnu.,

Misteriozni ljudi - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...

Ključne riječi

Komentara 6

SA
samograd
23:30 12.08.2018.

Al su ljudi licemjerna sorta .Kad dođe vrijeme rata tog najgoreg fajta onda se istaknu ljudi spremni na fajt,kost na kost. Kad rat prođe onda se ljudi sprdavaju sa onima koji su se tukli za njihov mir i slobodu ili ovako salonski analiziraju lik i djelo.Tako kod nas branitelje zovu šatorašima,nametnicima koji uzimaju novac iz proračuna,lažnim braniteljima .,zatvaraju ih ,optužuju..Trenk je bio ratnik bez kompromisa i neka je ,al su njegovi nadređeni i država znali cijeniti njegova muda pa su mu gledali kroz prste .Da je tako izdajnik Mesić u Hagu izvla čio Gotovinu ,Markača on ih je utapao,to mu se neće zaboraviti.

MA
majmudin
22:00 12.08.2018.

o jbte....evo materijala...sad ce ga proglasiti ustasom...

KA
Kameni
23:17 12.08.2018.

Ja sam bio dosta godina Badelov maneken al mi je ipak vinjak Trenk od Zveceva sluzio za ublazavanje dusevnih tegoba.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije