Požega je šarmantan grad s gotovo osam stoljeća duge pisane povijesti. Međutim, njegovoj prošlosti svjedočimo još od pretpovijesti. Bogatu povijesno-kulturnu baštinu kriju prekrasne povijesne priče gotovo svake građevine, spomenika te nađenih predmeta ili pisanih dokumenata koje čuva Gradski muzej Požega.
Ljekarna iz 18. stoljeća
Dugogodišnja kultura ovog kraja krije svoju baštinu u crkvama, samostanima, riznici katedrale, ali i Dijecezanskom muzeju s višestoljetnom sakralnom kulturnom baštinom.
– Ako krenemo od srednjeg vijeka, ovdje su odsjedali kraljevi i velikaši. Požega je bila središte županije, a od 16. stoljeća Osmanlije je odabiru za sjedište svog sandžaka koji se prostirao na velik dio Slavonije – objašnjava Silvija Podoljak, direktorica požeške Turističke zajednice.
U 18. stoljeću Požega ponovno postaje središte županije, slobodni kraljevski grad u kojem se otvara gimnazija, osnovna škola, Academia Posegana, ali i ljekarna i pošta te s pravom dobiva naziv – Slavonska Atena. Veliki gospodarski obol ovom gradu daju brojni cehovi koji okupljaju trgovce i obrtnike. Požega već tada postaje središte kulturnog, prosvjetnog i gospodarskog života, a time i europski grad.
Od svih požeških priča, ona o barunu Franji Trenku (1711. – 1749.) svakako ima najviše filmskog potencijala. U svojim vojnim i ljubavnim osvajanjima ovaj požeški đak obično se vodio mišlju: “U ljubavi i ratu sve je dopušteno.“ Trenkova postrojba neustrašivih pandura osigurala je Mariji Tereziji prijestolje u “austrijskom nasljednom ratu“, ali ih zbog okrutnosti i kršenja ratnih pravila spominje čak i Miroslav Krleža. Kao u svakom celuloidnom hitu, i naš glavni junak osvoji princezu ili čak caricu. Trenkova tajna, strastvena veza s Marijom Terezijom u podrumu kutjevačkog dvorca, do danas je predmet pikantnih priča u požeškom kraju. Na zidovima podruma navodno su ostale recke, a na kamenom stolu udubina, za što se tvrdi da su svjedočanstva njihovih ljubavnih okršaja.
– Barun je caricu dočekao kod kamenog stola. Služila su se dobra vina, a ono što je potom uslijedilo nije zapisano akademski, ali prepričava se. Narod voli tu legendu zato što si može i sam dati mašti na volju i zato to govori o djelotvornosti kutjevačkih vina i vina općenito – ističe sommelier Drago Humski, koji tu legendu rado prenosi posjetiteljima kutjevačkog dvorca.
Jedinstvene uniforme Trenkove vojske inspirirane otomanskim stilom i danas čuva Povijesna postrojba Trenkovi panduri, a za odličan “soundtrack” barunove priče brine se istoimena požeška Gradska glazba. Ovi vrsni glazbenici ponosno nose titulu prve vojne glazbe u Europi, a nastali su u 18. stoljeću po uzoru na tzv. “Turkish band”, otomanske vojne odrede koji su svojom glazbom zastrašivali neprijatelja na bojnom polju.
Požega krije i mnoge druge lokacije za snimanje Trenkove priče – od njegove kuće u Cehovskoj ulici do kripte crkve Sv. Duha gdje po predaji počiva barunova kći, stradala od kuge koja je poharala grad 1739. Složit ćete se kako je ovo savršen scenarij – ne samo za film o barunu Trenku već i za uzbudljiv dan istraživanja požeške povijesti.
Tek ulicu udaljen od užeg centra grada, novouređeni barokni Trg sv. Terezije Avilske mirna je oaza i beskonačna priča o umjetnosti, povijesti i duhovnosti kojima su Požežani kroz stoljeća bili blagoslovljeni. Trgom dominira katedrala sv. Terezije, s unutrašnjošću u baroknom i rokoko stilu te slikama majstora Celestina Medovića i Otona Ivekovića. Ulazak u katedralu i sam je mala, produhovljena priča. Do ulaznih vrata crkve vode diskretne svjetiljke na tlu koje ćete uočiti tek u noćnim satima, kada će vas njihovo blago svjetlo pripremiti za duhovnu čistoću svetišta.
Ljubavna promenada
– Na pedesetak metara od požeške stolne crkve zgrada novootvorenog Dijecezanskog muzeja skriva dragocjeno umjetničko blago, radove Ive Dulčića, Otona Ivekovića, Miroslava Kraljevića, Roberta Frangeš-Mihanovića, Nikole Reisera, Ede Murtića, Josipa Vanište, Ivana Rabuzina, Ivana Lackovića Croate te tradicijskih autora sakralne tematike. Svi oni čekaju pogled posjetitelja kako bi ih očarali vještinom, harmonijom i produhovljenošću svog izričaja – dodaje Silvija Podoljak.
U Požegi svatko pronađe svoju priču. Za mnoge to je akcijska avantura, za druge biografija poznatih umjetnika, za treće napeti kulinarski show. No u ovom bogatstvu žanrova postoji i skrivena lokacija za sve ljubitelje romanse. Na vrhu Staroga grada, tek nekoliko minuta udaljena od Trga svete Terezije, čeka vas skrovita šetnica – Ljubavna promenada. Ondje u sjeni divljih kestena, 10 klupa šapuće tajne najvećih požeških ljubavi.
Veliki istraživač Afrike izgubio je ljubav života zbog poslovnog bankrota, najveći moderni hrvatski slikar patio je za svojim modelom, a gradski šaljivac govorio da će se prije srušiti toranj terezinske crkve, nego što će se on oženiti... pa se zatim oženio mjesec dana nakon što je velika oluja srušila krov katedrale. Ako vam se u Požegi dogodi romansa i srce vam brže zakuca, nemojte se iznenaditi kada vas vaša ljubav na tajni sastanak odvede upravo na Stari grad. Kao i uvijek u Požegi, postoji neka tajna veza koja spaja našu povijest i sadašnjost, mitove i istinu, priče i stvarnost.
zvite Knjaza