Paljenje otpada bit će jedna od tema sastanka saborskog zastupnika nacionalnih manjina Veljka Kajtazija s predstavnicima romske zajednice i Općine u Pribislavcu. Iznad romskih naselja, najviše upravo u onom u Pribislavcu, često se dižu stupovi gustog dima koji vjetar raznosi po cijelom selu.
U Pribislavcu je Javna vatrogasna postrojba grada Čakovca samo u ovom mjesecu imala osam intervencija na gašenju požara na otvorenom, od smeća do trave. Na teren izlaze dobrovoljni vatrogasci. U požaru otvorenog prostora na oko tri hektara u Industrijskoj ulici prije dva tjedna DVD Pribislavec utrošio je oko 16.000 litara vode. Bilo je dana kad su istodobno gasili zapaljeno smeće na dvije lokacije. Zbog dima mještani romskog naselja i Ulice Ante Starčevića noću nisu mogli imati otvorene prozore. Javna je tajna da neki mještani otpad pale kako bi izgorjela plastika i ostao samo metal koji mogu prodati kao sekundarne sirovine. Pale se i žice.
– Istina je to, ne mogu reći da nije. No, mali se broj mještana bavi skupljanjem sekundarnih sirovina jer su kazne previsoke. Dovoze otpad u selo, ono što je korisno prodaju, a ostalo ostane u naselju. Nek' institucije rade svoj posao, ne mogu ja raditi posao policajca, inspektora ili komunalnog redara. Imali smo već sastanak u Pribislavcu o tome jer se na igralištu nakupilo smeće koje nije odvezeno, Bivša je načelnica odvezla smeće s druge lokacije koja nije bila prioritetna. Odvoz smeća obustavljen je zbog neplaćanja računa – kaže Matjaš Oršuš, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije. Na sastanak u Pribislavec trebao bi doći i netko iz Ministarstva gospodarstva i održiva razvoja.
– Jako dobro surađujemo s novim načelnikom i zamjenikom iz redova romske manjine, pa mislim da ćemo riješiti problem. Svi zajedno moramo se uključiti. Nisam za to da se pali smeće i ne želim davati izjave koje bi mi mogle naštetiti. Imali smo već sastanak i sa skupljačima sekundarnih sirovina, i ponovno ćemo ih upozoriti – kaže Oršuš. Nakon što su porasle cijene željeza, bakra, cinka, aluminija, mesinga i drugih metala, skupljanje sekundarnih sirovina je pojačano. Sela obilaze kombiji i preko razglasa nude odvoz bijele tehnike, željeza i drugih sirovina.
radi tih skupljača čitava zemlja ima problema, kradu sve što stignu, usred bijela dana ulaze na dvorište i trgaju bakrene cijevi s krova. kad skuže da je neki objekt bez stalnih stanara, prate ga, i prvom prilikom upadaju na dvorište i odnose sve što nije betonirano. iz netom zatrpanih rovova gdje su položeni kablovi za rasvjetu, struju, noću čupaju stotine metara kabla, radi par kila bakra. njihov prihod je zanemariv u odnosu na štetu koju naprave. i nikad ne odgovaraju, jer eto ta šteta nije tolika da bi policija reagirala, a dokazati da je to netko napravio je nemoguće, jer najednom nitko ništa ne vidi, ne čuje, nije siguran. ja bih to sredio, uveo obvezu da moraš biti registriran za prikupljanje posebnih vrsta otpada, imati uređenu površinu gdje ćeš privremeno odlagati otpad, dozvolu za rad, i samo takav bi mogao predavati otpad nekom oporabitelju, uz predočenje dokaza da to nije ukradeno, sa lokacijom otkud je otpad, a prethodno da imaš potvrdu komunalnog redara da si to i to pokupio s te i te parcele. za otpad s privatnog dvorišta potvrdu, suglasnost vlasnika, uz naravno podatke, telefon posebno, da onaj koji preuzima otpad može odmah kontaktirati vlasnika i dobiti potvrdu. ako nekome isprazniš dvorište od otpada, dobiš za to 1000 kn, onda tih par kuna troška za dokazivanje nije problem. i sve u jednu bazu, da se prati tko otkud vozi. shvatite, nemamo mi tolko otpada, kolko onu ukradu i unište, pa prodaju pod otpad. zašto bi preuzimali spaljenu bakrenu žicu?