Umire li se umire u Hrvatskoj i s "blagom" omikron-varijantom virusa ili od nje! Ali, dobra je vijest da je naš znanstvenik Gordan Lauc objavio možda već po deseti put kraj pandemije. Premda ovaj put ima izgleda da nije promašio. I čelnik europskog ogranka Svjetske zdravstvene organizacije Hans Kluge u nedjelju je rekao: "Može se zaključiti da se Europa bliži svojevrsnoj završnoj fazi pandemije" i da bi se do ožujka omikronom moglo zaraziti 60 posto Europljana, nakon čega bi globalni imunitet mogao trajati tjednima i mjesecima.
Rekordi tek slijede
O brzini širenja omikron-varijante govori podatak da je za 20 dana, od 4. siječnja do jučer, u Hrvatskoj potvrđena prisutnost virusa kod 150.992 osobe ili kod 3,88% stanovništva. U 20 zemalja, uglavnom zapadnoeuropskih, omjer je znatno veći, a najveći u Francuskoj gdje je u istom razdoblju zaraženo 6,2 milijuna ili 9,5% stanovnika, u Izraelu 10,3%, Danskoj 9,2%, Portugalu 7,8, Australiji 6,5, Sloveniji 6,8, Crnoj Gori 5,8, Italiji 5,7, Belgiji i Irskoj 5,6, Švicarskoj 5,4, Španjolskoj 5,3 posto... U SAD-u je u istom razdoblju zaraženo 14,9 milijuna stanovnika ili 4,5 posto. Australija je do 4. siječnja imala 547.653 potvrđene zaražene osobe od početka pandemije, a u 20 dana 1,7 milijuna. Čak i kad bi se svakih sljedećih 20 dana virus širio "francusko-izraelskom" brzinom od 10% stanovništva, Hrvatska bi za malo više od tri mjeseca dosegla 60% zaraženog stanovništva.
Nakon šest tjedana pada broja mrtvih, prošli tjedan u Hrvatskoj smo imali porast od 20%, s 240 na 289 COVID-smrti, ali Lauc nagovještava kraj pandemije pozivajući se na objavu Nenada Bakića iz koje se vidi da silovit porast incidencije omikrona od prije mjesec dana prati dodatni pad broja pacijenata na respiratoru. Sredinom prosinca bilo ih je 330, još 8. siječnja 249, a jučer 198. Ali, kad uzmemo u obzir širu, a ne samo selektivnu sliku koja osnažuje Laucovu i Bakićevu polaznu tezu, onda je i podatak od 198 pacijenata na respiratoru još uvijek zabrinjavajući ima li se u vidu da je prošli tjedan umrlo 49 ljudi više nego prethodni, a najviše se umire na respiratoru. Nije utješno što je jučer na respiratoru bilo troje pacijenata manje, ako su u prethodna 24 sata umrle 44 osobe. I hospitalizacije nakon što su pale na "samo" 1688 15. siječnja, ponovno su porasle na 1926. Prekjučer smo imali ponedjeljkom nikad veći broj zaraženih, 1831 prema 1578 10. siječnja kad je bilo čak i neznatno više testiranih, što daje naslutiti da nas u četvrtom tjednu od pojave vala omikrona u Hrvatskoj čekaju novi rekordi. No, o omikronu zemlje s dosta necijepljenog stanovništva među rizičnima imaju još dosta nepoznanica. I u zemljama gdje se širenje zaraze smanjuje još pozivaju na oprez.
Od stotinjak zemalja koje od početka pandemije imaju testiranjem potvrđeno više od 200.000 zaraženih, u 17 zemalja imaju više od 20% zaraženih u omjeru na broj stanovnika, a najviše Crna Gora 34%, Slovenija 29,4, Gruzija 26,6, Češka 25,7 i Francuska, sa 65 milijuna stanovnika, 25,6%. Hrvatska ih ima 22,6%. Na znatniju zaštitu od omikrona mogu računati samo inficirani i cijepljeni u proteklih nekoliko mjeseci.
Kada se uzme otprilike tromjesečno razdoblje od 22. listopada, u 13 zemalja prisutnost virusa potvrđena je kod više od 10% stanovništva, a najviše u Danskoj 17,3%, Francuskoj 14,8 i Irskoj 14,4%, kako smo izračunali na osnovi podataka Worldometera. Hrvatska je u omjeru na broj stanovnika prema novom popisu DZS-a imala 11,3% zaraženih, odnosno 439.444, a veći omjer imali su još Belgija 12,7, Švicarska 11,6, Crna Gora 11,8, Portugal 11,5 i Izrael 11,4%. S time da je i Crna Gora provela 1,7 milijuna testova na milijun stanovnika, dok smo mi tek prešli milijun.
Ukupno u 26 zemalja - od njih stotinu s više od 200.000 zaraženih od početka pandemije koje smo uzeli u razmatranje - od 22. listopada do jučer zaraza se proširila na više od 7% stanovništva. Jedino Slovačka (8,6%) testira neznatno manje od nas, a dvadesetak od 26 zemalja u kojima virus buja testira barem dvostruko više od nas. Stoga je prilično vjerojatno da se kod nas testiranjem "ulovio" manji broj zaraženih. Taj je nerazmjer znatan osobito proteklih tjedana kad naši kapaciteti za testiranje ne stignu pratiti umnožavanje omikrona i kad u službene brojke ne ulaze svakodnevno tisuće pozitivnih na brzim antigenskim testovima.
Brojke blaže od stvarnosti
Nažalost, od 22. listopada u Hrvatskoj je umrlo 4466 građana i treći smo u svijetu s 1098 COVID-smrti na milijun stanovnika, iza Bugarske s 1430 i Gruzije s 1276, dok je iza nas Mađarska s 1086, prema našem izračunu po podacima Worldometera. Još 16 europskih zemalja ima u proteklom tromjesečju smrtnost od 400 do tisuću ljudi na milijun stanovnika, a najzapadnija od tih zemalja je Slovenija s 538 umrlih na milijun stanovnika.
Od zapadnoeuropskih zemalja koje imaju znatno više cijepljenih dvostrukom i booster dozom od istoka Europe, i imaju najviše zaraženih proteklih tjedana, 10 ih ima smrtnost ispod 200 na mil. st., a više od toga Italija (201), UK (213), Belgija (247), Njemačka (258) i Austrija (304). Najmanja je smrtnost u Švedskoj (63), Norveškoj (95) i Španjolskoj (104).
Prema podacima Ravnateljstva civilne zaštite, u protekla tri mjeseca potpuno su cijepljene 422.874 osobe ili 10,9% od ukupnog stanovništva. Otprilike u istom razdoblju počelo je cijepljenje booster dozom, koju je dosad primilo više od 700.000 građana ili 18% od ukupnog stanovništva. Kad 28,9 posto (do)cijepljenih dodamo 11,3 posto zaraženih, ispada da je u protekla tri mjeseca ukupno 40 posto građana Hrvatske prirodno ili umjetno imunizirano. Treba uzeti u obzir preklapanja jer se dio cijepljenih, osobito onih dvostrukom dozom, zarazio, ali i to da su proteklih tjedana službene brojke o prisutnosti virusa temeljem PCR testiranja znatno manje od stvarnih brojki.
VIDEO Masovno se kupuju: Nestašica kućnih testova, ljekarne ih prodaju i 150 na dan
ko je procitao cijeli ovaj proljev svaka mu cast i neka stisne minus za utjehu