Prema Svjetskom izvješću o drogama za 2022. godinu koje je izradio Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC), oko 284 milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine koristilo je droge diljem svijeta tijekom 2020., što je porast od 26 posto u odnosu na prethodno desetljeće.
Mladi ljudi koriste više droga, a razina njihove upotrebe danas je u mnogim zemljama veća nego kod prethodnih generacija. Globalno izvješće procjenjuje da je 11,2 milijuna ljudi diljem svijeta ubrizgavalo drogu. Otprilike polovica ovog broja živjela je s hepatitisom C, 1,4 milijuna je živjelo s HIV-om, a 1,2 milijuna je živjelo s oboje.
Istraživač UNODC-a dr. Thomas Pietschmann (Austrija) i njegov tim već tradicionalno pišu svjetsko izvješće UN-a o drogama. Podaci koje prikupljaju pružaju detaljan pogled na globalne obrasce: kako i gdje se droga proizvodi, tko su trgovci i potrošači, kako se kreću trgovinski putevi te kako proizvodnja i potrošnja droge utječu na okoliš. Razgovarali smo s njim o tome.
- Primijetili smo porast proizvodnje kokaina, ali i porast krijumčarenja kokaina što pogađa posebno Sjedinjene Države, ali i zapadnu Europu. Proizvodnja opijuma je u punom jeku, a uzgoj je zabilježio mali pad. Otvorena proizvodnja se kao takva povećala. Međutim zanimljivo je kako smo mogli vidjeti ogroman porast prometovanja i zapljena u Afganistanu i u zemljama oko Afganistana, što znači Pakistan i Iran, a manje-više je bilo stabilno u Turskoj.
Kada je u pitanju Jugoistočna Europa i Balkan zabilježen je pad. Zbog COVID-19 došlo je do jasnog pada navedenih aktivnosti. U Europi je bilo znatno manje trgovine i mobilnosti zbog ograničenja uzrokovanih COVID-om. Trgovina i korištenje klupskih droga poput ecstasyja su također tijekom pandemije bilježile pad – objašnjava istraživač dr. Thomas Pietschman iz Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal.
UNODC Pietschmann je dodao da su se sintetičke droge, posebice metamfetamin, nastavile dramatično povećavati, posebno u Sjevernoj Americi, jugoistočnoj i jugozapadnoj Aziji. Izvoz u spomenute zemlje, naglašava on, znači novu produkciju metamfetamina u Afganistanu koji se prebacuje u susjedne zemlje, posebno Iran i nakon toga u druge dijelove svijeta kao što su jugoistočna Azija, Afrika i istočnoeuropske zemlje. To je novi fenomen koji se pojavio. Vidljivi su problemi sa amfetaminom u Europi i u Africi te posebno na Bliskom istoku. Riječ je tabletama captagona koje se proizvode u Siriji i Libanonu i od tamo se izvoze u ostatak svijeta, posebno u Arapske zemlje.
- Zanimljiva je pojava da promet općenito ne teče onako izravno kako bi prema logici očekivali. U Europu dotok ide i neizravno. Izvozi se iz Libanona, na primjer, u Italiju, u Grčku, u Francusku, čak i u Austriju. Nakon toga ide natrag u zaljevske zemlje, posebice u Saudijsku Arabiju. Od sintetičkih opijata imamo fentanil koji je posebno smrtonosan i velike probleme stvara u Sjedinjenim Američkim državama. U Africi je popularan tramadol koji se originalno proizvodi u Indiji.
Afganistan je 2021. preuzet od strane Talibana i do tada se tamo proizvodilo 86 posto opijuma na globalnom nivou. Unatoč tome što su u travnju Talibani uveli zabranu u Europi se ne očekuje nestašica heroina jer su zalihe velike. No, ovo će svakako utjecati na protok trgovine tkzv. Balkanskom rutom – objašnjava dr. Thomas Pietschman.
Također je dodao značajnu ulogu koju na kokainskom tržištu Brazila i drugih zamelja latinske Amerike imaju organizirane kriminalne skupine s Balkana. Iako nemaju nikakvog geografskog doticaja sa Zapadnim Balkanom svoje djelovanje iz latino zemalja su povezali s tržištima u Španjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj te Skandinaviji.
Mala dilanja odvijaju se na darknetu s kriptovalutama
Novi fenomen je trgovanje kriptovalutama na darknetu. Nakon konstantnog porasta i apsolutnog booma u 2020. godini, tijekom 2021. i 2022. po prvi puta je zabilježen pad trgovine drogom na darknetu zbog prevara. Riječ je većinom o malim kupcima koji ulože
od 100 do 500 dolara. Veliki kupci na ovaj način ne žele riskirati milijune.
Kada netko kupuje robu za 10 milijuna tada ipak želite znati svog kupca. Ukoliko je osoba potpuno anonimna kao na netu ne možete joj prijetiti ili raditi pritisak na članove obitelji.
Zapljene su bile u porastu na dva najveća tržišta metamfetamina. U Sjedinjenim Američkim državama su porasle za sedam posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su se u jugoistočnoj Aziji brojevi digli za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je rekordno u obje regije. Zabilježen je i najviši broj zapljena metamfetamina prijavljenih iz jugozapadne Azije, koje su porasle za 50 posto u 2020. u odnosu na 2019.
Ostaje velika nejednakost u dostupnosti farmaceutskih opioida za medicinsku potrošnju. U 2020. bilo je 7500 doza više na milijun stanovnika kontroliranih lijekova protiv bolova u Sjevernoj Americi nego u Zapadnoj i Srednjoj Africi.
Proizvodnja kokaina doživjela je vrhunac u 2020., narasla je za 11 posto od 2019. na 1.982 tone. Zapljene kokaina također su porasle, unatoč pandemiji Covid-19, na rekordnih 1.424 tone u 2020. Gotovo 90 posto kokaina zaplijenjenog u svijetu 2021. krijumčareno je u kontejnerima i/ili morem. Podaci o zapljeni sugeriraju da se trgovina kokainom širi na druge regije izvan glavnih tržišta Sjeverne Amerike i Europe, s povećanom razinom trgovine u Afriku i Aziju.
Trgovina metamfetaminom nastavlja se geografski širiti, sa 117 zemalja koje su prijavile zapljene metamfetamina u razdoblju 2016.-2020. u odnosu na 84 u 2006.-2010. U međuvremenu, količine zaplijenjenog metamfetamina porasle su pet puta između 2010. i 2020. godine.
Proizvodnja opijuma širom svijeta porasla je sedam posto između 2020. i 2021. na 7.930 tona - uglavnom zbog povećanja proizvodnje u Afganistanu. Međutim, globalna površina korištena za uzgoj opijumskog maka u istom je razdoblju pala za 16 posto, točnije na 246.800 ha.
U mnogim zemljama u Africi te Južnoj i Srednjoj Americi, najveći udio ljudi koji se liječe zbog poremećaja upotrebe droga tamo je prvenstveno zbog poremećaja upotrebe kanabisa. U istočnoj i jugoistočnoj Europi te u središnjoj Aziji ljudi se najčešće liječe zbog poremećaja upotrebe opioida.
U Sjedinjenim Državama i Kanadi smrtni slučajevi od predoziranja, uglavnom uzrokovani konzumacijom nemedicinske uporabe fentanila, nastavljaju rušiti rekorde. Preliminarne procjene u Sjedinjenim Državama ukazuju na više od 107.000 smrtnih slučajeva od predoziranja drogom u 2021., što je povećanje u odnosu na gotovo 92.000 u 2020. godini.
Konfliktne zone su magneti za proizvodnju sintetičkih droga
Ovogodišnje izvješće također naglašava da tržišta ilegalnih droga mogu cvjetati u situacijama sukoba i gdje je vladavina prava slaba, a mogu uzrokovati produženje ili potaknuti eskalaciju sukoba. Podaci s Bliskog istoka i jugoistočne Azije sugeriraju da konfliktne situacije mogu djelovati kao magnet za proizvodnju sintetičkih droga, koje se mogu proizvoditi bilo gdje. Taj učinak može biti veći kada je područje sukoba blizu velikih potrošačkih tržišta.
- Vidjeli smo ovakve primjere na primjerima iz Afganistana s Talibanima, Kolumbijom i FARC-om, Peruom i Sjajnim putem (PCP-SL), građanskim ratom u Siriji ili etničkim sukobom u Mjanmaru. Na primjerima iz Sirije i Mijanmara, naučili smo da su sukobi magnet za privlačenje kriminalnih aktivnosti, posebno kada je riječ o sintetičkim drogama. Ono što se dogodilo u Mijanmaru je proizvodnja metamfetamina i izvoz u susjedne zemlje – prisjeća se Pietschmann.
Povijesno gledano, strane u sukobu su koristile drogu za financiranje sukoba i ostvarivanje prihoda. Svjetsko izvješće o drogama za 2022. također otkriva da sukobi mogu poremetiti i promijeniti rute trgovine drogom, kao što se dogodilo na Balkanu i nedavno u Ukrajini.
- Dobar primjer iz prošlosti je rat u Jugoslaviji. Rute trgovine drogom zamijenjene su Bugarskom i Rumunjskom. U trenutku kada je nastupio mir, ruta se vratila i Zapadni Balkan je ponovno postao jedna od glavnih ruta – uspoređuje istraživač UNODC-a dr. Thomas Pietschman.
Došlo je do značajnog povećanja broja prijavljenih tajnih laboratorija u Ukrajini, vrtoglavo porastao sa 17 rastavljenih laboratorija u 2019. na 79 u 2020. 67 od tih laboratorija proizvodilo je amfetamine, u odnosu na pet u 2019. – najveći broj demontiranih laboratorija prijavljen u bilo kojoj zemlji u 2020.
Utjecaj proizvodnje droga na okoliš
Tržišta ilegalnih droga, prema Svjetskom izvješću o drogama iz 2022., mogu imati utjecaj na okoliš na lokalnoj razini, razini zajednice ili pojedinca. Ključna istraživanja svjedoče da je ugljični otisak kanabisa u zatvorenom prostoru u prosjeku između 16 i 100 puta veći od kanabisa koji raste na otvorenom. Belgija i Nizozemska imaju problema sa zagađenjem upravo zbog unutarnjeg uzgoja kanabisa u. Neizostavno je spomenuti i Kolumbiju sa kokainskim labaratorijima. Otpad odlazi u vodu i tlo pa se smatraju ozbiljnim zagađivačima.
Ostali utjecaji na okoliš uključuju značajno krčenje šuma koje je povezano s ilegalnim uzgojem koke, otpad koji je nastao tijekom proizvodnje sintetičkih droga, a može biti 5-30 puta veći od volumena konačnog proizvoda, kao i odlaganje otpada koji može izravno utjecati na tlo, vodu i zrak, kao i na organizme, životinje i na posredan način čitav prehrambeni lanac.
Na globalnoj razini žene i dalje konzumiraju droge manje od muškaraca. Međutim za razliku od suprotnog spola one imaju tendenciju povećanja stope konzumacije droga i napredovanja u povećanju upotrebe brže od muškaraca. Žene sada predstavljaju oko 45-49 posto korisnika amfetamina i nemedicinskih korisnika farmaceutskih stimulansa, farmaceutskih opioida, sedativa i sredstava za smirenje.
Razlika u liječenju i dalje je velika za žene širom svijeta. Unatoč tome da žene predstavljaju gotovo jednu od dvije osobe koje konzumiraju amfetamin, one s druge strane čine samo jednu od pet osoba u liječenju zbog poremećaja upotrebe istog. Svjetsko izvješće o drogama 2022. također naglašava širok raspon uloga koje imaju žene u globalnoj kokainskoj ekonomiji, uključujući uzgoj koke, prijevoz malih količina droge, prodaju potrošačima i krijumčarenje u zatvore.
Poboljšanje policijske suradnje i zakazivanje pravnog sustava
Istraživač UNODC-a dr. Thomas Pietschman i njegov tim ističu pozitivno zapažanje po pitanju poboljšanja policijske suradnje između Austrije i Hrvatske, Srbije ili Sjeverne Makedonije. Međutim, problem s druge strane je pravni sustav. Unatoč tome što neki pojedinci bivaju uhićeni i izvedeni pred sud često su brzo oslobođeni uz pomoć dobrih odvjetnika.
Pietschman ističe kako ausrijska policija ima čitavu listu ljudi koji su već 10 ili 15 godina upetljani u trgovinu drogom, međutim, niti uz najbolje suradnje sa zemljama na Balkanu ne uspijevaju ih strpati iza rešetaka. Male dilere nije problem uhvatiti i zadržati, međutim veliki i moćni se uvijek izmigolje.
