U Zagrebu će se 19. i 20. travnja održati jubilarni 10. Dani hrvatskog pršuta, smotra ponajboljih domaćih pršuta prije svega zaštićenog porijekla. Najprije u Hotelu Internacional a onda i na Europskom trgu, ljubitelji će autohtone delicije kojih sasvim sigurno nije malo, moći će doznati čiji je pršut u proteklih godinu dana najbolje uspio te će moći još jednom uvjeriti se zašto drniški, krčki, istarski i dalmatinski pršuti mogu nositi oznaku izvornosti na razini Europske unije. Na tiskovnoj konferenciji u Business Clubu 5 SkyTowera u Zagrebu čuli smo zaista sjajne priče o domaćim pršutima, koji su danas trendovi u njegovoj proizvodnji, problemi ali i razlike između četiri zaštićene hrvatske vrste.
- Ova najukusnija manifestacija koja svake godine seli u drugi grad promovira četiri certificirana i na razini Europske unije zaštićena proizvoda, među kojima su i dalmatinski i drniški pršut, jedini na Sredozemlju koji se još suše na dimu, rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.
Ova se manifestacija održava svake godine u drugom gradu a ove je godine domaćin Zagreb. Prvi je dan namijenjen stručnoj javnosti gdje će se okupiti i proizvođači isključivo zaštićenog pršuta, ima ih 20 koji proizvode drniški, krčki, istarski ili dalmatinski. Dakle, kao što vidite, Hrvatska ima četiri zaštićena pršuta, pa prenosimo i riječi Dragana Kovačevića, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, za poljoprivredu i turizam koji kaže da kao mala zemlja imamo čak četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije, a proizvodnja pršuta dodatno pridonosi brendiranju Hrvatske kao eno gastro destinacije, što nam je iznimno važno jer smo turistička zemlja.
- Prema Institutu za turizam, od ukupne potrošnje turista u Hrvatskoj 25 posto otpada na hranu i piće pa tom matematikom više od 3 milijarde i 600 milijuna eura potroši se na hranu i piće i jasno je da tu pršut ima svoj prostor, istakao je i dodao kako pršut spada u tradicionalne proizvode koji su posebno trendi među modernim turistima.
- Oni traže otklon od masovnog turizma i autentični doživljaj, pa je i konzumacija ovakvih proizvoda najbolji način da upoznaju s načinom života, kulturom i tradicijom ljudi koji žive na ovom prostoru, rekao je Kovačević.
Kada se o izazovima radi, Hrvatska trenutno pokriva 52 posto potreba za svinjskim mesom.
- Bilježimo ogroman vanjsko trgovinski deficit od oko 300 milijuna eura, a afrička svinjska kuga s kojom smo se susreli prošle godine pokazala je da imamo i dodatni problem s neregistriranim svinjama pa bismo vrlo brzo trebali krenuti u izradu nove strategije svinjogojske proizvodnje i u izmjenu nekih propisa, rekao je. Još se jednom istaknulo kako Hrvatska proizvodi 500 tisuća komada ove vrhunske delicije, a za pokrivanje potreba trebalo bi nam dvostruko više, točnije na hrvatskom tržištu nedostaje još 500 tisuća komada. No posljednjih desetak godina proizvođači su investirali više od 50 milijuna eura za nove pogone i opremu. Naravno da su klimatske promjene tema koja se itekako tiče pršuta, zbog njih je uvedena nova tehnologija ali kojom se ne zadire u tradicijsku proizvodnju. U Istri svoj pršut rade u cijelosti izvorno, kako kaže Paolo Jelenić, predsjednik Udruge istarskog pršuta.
- Ima status ekskluzivnog proizvoda kada se o pršutima, tako je i zaštićen jer jedini ima zaštitu izvornog porijekla obzirom da je preduvjet da sirovina mora dolaziti isključivo iz Hrvatske, kazao je. I to se ogleda u cijeni koju su kupci spremni platiti.
- Cijeni se manja proizvodnja, kao i tradicija, nije jeftino raditi ovakav premium proizvod ali ima dosta onih koji su ga voljni platiti jer je i kvaliteta natprosječna, rekla je Mikela Bušić Lisjak koja proizvodi istarski pršut. Od Drage Pletkose, predsjednika Udruge drniškog pršuta, čuli smo i gdje je razlika između drniškog i dalmatinskog pršuta.
- Zapravo u samom pršutu nema neke razlike, ali ima u tradiciji. Jer, drniški pršut oduvijek je pravljen kao delicija tog kraja, dugo vremena i na tome da se on tako promovira se dugo i radi. Zato je kao takav i mogao biti zaštićen, rekao je Pletikosa.
