Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u rujnu bi trebalo objaviti novi javni poziv za stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima za 2020. godinu. Jedna je to od mjera iz Vladina programa za usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada, druga faza operacije nazvane “Poticanje obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja” koja se provodi pod sloganom “Gdje su ruke ima i struke”, a vrijedna je oko 250 milijuna kuna. U sklopu nje se provodi i stipendiranje učenika koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima iz sustava vezanih obrta po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO). Učenička stipendija iznosi 18.000 kuna godišnje, 1500 kuna mjesečno, i za školsku godinu 2019./2020. podijeljeno je 74.250.000 kuna za 4125 stipendija. Broj stipendista raste iz godine u godinu, a usporedbe radi, 2016. bilo ih je 1522 i isplaćeno im je 13,7 milijuna kuna.
Ravnatelj Tehničke škole Čakovec Dražen Blažeka ističe da su učenici i roditelji u toj novčanoj podršci sigurno vidjeli dodatni poticaj za upis u strukovna zanimanja, pa je i ove godine, otkriva, vladao iznimno velik interes za upis u zanimanja koja omogućuju dobivanje stipendija prema važećim uvjetima. To su zanimanja u vezanim obrtima poput automehaničara, autolimara, strojobravara, bravara, tokara, elektroinstalatera, elektromehaničara i autoelektričara.
– Možemo zaključiti da je taj potez Ministarstva gospodarstva i Vlade za svaku pohvalu i nadam se da će se nastaviti i u idućoj školskoj godini, kako je i najavljeno – napominje Blažeka koji hvali i poduzetnike koji su se aktivno uključili u motiviranje učenika da se okrenu strukovnim, u Međimurju jako dobro plaćenim zanimanjima, posebno u području strojarstva. No postoji tu, upozorava, i jedan problem, a to je nelogičnost. Trebalo bi, predlaže, uskladiti stipendiranje koje pružaju poslodavci sa stipendiranjem koje provodi Ministarstvo jer ako se ne promijene pravila, tada će i sljedeće školske godine učenici i roditelji radije uzimati stipendiju od Ministarstva nego od poslodavaca. – Naime, uvjet za nevraćanje stipendije Ministarstva jest da učenici moraju završiti razred, dok istodobno za stipendiju od poslodavaca treba završiti razred i ostati u radnom odnosu kod poslodavca određeno vrijeme nakon mature. U takvim okolnostima mnogi su učenici odustajali ili se nisu javljali za stipendije poslodavaca. Nadam se da će Ministarstvo ovu činjenicu uzeti u obzir prilikom raspisivanja uvjeta za stipendije kako ne bi i 2020./2021. bilo “nelojalna konkurencija” poduzetnicima – pojašnjava Blažeka. Stipendije i ostale poticaje učenicima, smatra, mora pratiti i upisna politika. Tehnička škola Čakovec je i ove godine planirala slobodna naučnička mjesta na razini prethodnih godina, u skladu s prostornim i kadrovskim kapacitetima.
Povećanje broja upisnih mjesta
– Od ove školske godine, baš na tragu ponude što kvalitetnijih zanimanja koja odgovaraju potrebama realnog sektora, uvodimo zanimanje CNC operater prema dualnom modelu obrazovanja, umjesto CNC operatera po tzv. klasičnom modelu, što će još više doprinijeti kvaliteti i atraktivnosti samog programa. Time će se ispraviti nedostatak dosadašnjeg programa CNC operatera jer će učenici sad imati više praktične nastave kod poslodavaca, i to već tijekom prvog razreda, što do sada nije bio slučaj – najavljuje Blažeka. Među 20 strukovnih zanimanja koja su najpoželjnija učenicima koji će u rujnu krenuti u prvi razred srednjih škola nalazi se i zanimanje tehničar za računalstvo u TŠČ-u. U prve razrede u toj čakovečkoj školi upisalo se više od 220 učenika. Za povećanje broja slobodnih upisnih mjesta u strukovnim zanimanjima potrebna je, tvrdi, konkretna odluka osnivača, dakle Županije. – Ovdje prvenstveno mislim na povećanje broja slobodnih mjesta u četverogodišnjim strukovnim programima koji su proteklih godina bitno poboljšani i usklađeni s potrebama gospodarstva, te predviđaju znatno više mogućnosti praktičnog rada. Naravno da se tu očekuje i podrška Ministarstva gospodarstva, na primjer stipendiranjem tih četverogodišnjih strukovnih zanimanja, a ne samo trogodišnjih kao što je sada slučaj – dodaje.
Ono o čemu se rjeđe govori, a vrlo je važno, upozorava dalje, jest i drukčija politika plaća za nastavnike u strukovnim školama, konkretno u slučaju te čakovečke škole za područje računalstva, strojarstva i elektrotehnike. – Plaće strukovnih nastavnika u obrazovnom sustavu vrlo su destimulativne u usporedbi s primanjima stručnjaka njihova ranga u gospodarstvu. Zbog toga nema ni dovoljnog interesa kadrova, kako u kvalitativnom, tako i u kvantitativnom smislu. Zasad u Tehničkoj školi nekako uspijevamo pokriti potrebe stručnim kadrovima, ali pitanje je do kada ćemo to uspijevati unutarnjim rezervama i prilagodbama – ističe ravnatelj koji je zadovoljan podrškom strukovnom obrazovanju koji učenicima pružaju Međimurska županija i Obrtnička komora Čakovec stipendiranjem kadrova u pojedinim obrtničkim zanimanjima.
Tri dana na praksi, dva u školi
– Ova tri primjera doprinose bitno boljoj upisnoj strukturi u Međimurskoj županiji u odnosu na ostale županije, a samim time i dosta dobroj podršci gospodarstvu kad je riječ o broju učenika koji godišnje izlaze na tržište rada, spremni da se odmah aktivno uključe u radni proces. Naravno, gospodarstvenici kažu da trebaju još više kadrova u proizvodnim strukovnim zanimanjima, što je meni razumljivo i prihvatljivo, ali isto tako mogu reći da je u današnjim okvirima, što se tiče zanimanja u našoj školi, nemoguće godišnje osposobiti bitno veći broj učenika u zanimanjima koja ona nudi – ističe. Vjeruje da će se uspostavom novog Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu koji pripremaju od 2018. godine, a startao je u lipnju ove godine, od 2022. godine moći upisati i veći broj učenika strukovnih zanimanja. Projekt uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u strojarstvu Sjever, čije će sjedište biti upravo u Tehničkoj školi Čakovec, vrijedan je oko 26 milijuna kuna i financira se iz Europskog socijalnog fonda.
S projektom Regionalnog centra strojarstva u TŠČ-u, vrijednim oko 30 milijuna kuna, koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, omogućit će uvjete za vrhunsko strukovno obrazovanje prilagođeno potrebama gospodarstva. Među tvrtkama koje stipendiraju učenike je i Tehnix iz Donjeg Kraljevca, koji je nedavno zaposlio pet mladića koji su bili njihovi stipendisti. – Završili su uspješno stručno obrazovanje. Od danas su stalno zaposleni, rade na specijalnim CNC strojevima koji izrađuju kompletne dijelove za vozila koja smo razvili u suradnji s tvrtkom Mercedes – naglasio je direktor Đuro Horvat. U toj je tvrtki na praksi učenik prvog razreda Tehničke škole Čakovec Petar Obadić iz Preloga. Jako je, veli, zadovoljan uvjetima koji im se nude. – U prvom razredu imamo jedan dan praktične nastave izvan škole, u drugom ćemo imati dva, a u trećem razredu tri dana. Uz to imamo i praksu u školskoj radionici, pa mislim da kroz srednju školu možemo naučiti dovoljno da odmah možemo početi raditi. Ja sam se odlučio za zanimanje bravara jer sam čuo da oni imaju jako dobre plaće. A i volio sam prčkati doma u garaži i stalno nešto raditi. Stipendija koju dobivam potiče me da još više učim – dodaje. Praktičnu nastavu učenici koji su državni stipendisti obavljaju i u tvrtki OMT iz Ivanovca, koja se bavi strojnom obradom.
– Mi kao tvrtka ne dajemo stipendije, nego učeničke nagrade od 500 kuna mjesečno, kao neku vrstu džeparca, da imaju volje dolaziti na praksu. Na žalost, ni stipendijama se ne može zaustaviti odljev radne snage, čak ni ako ih ugovorom vežete da moraju određeno vrijeme nakon mature ostati raditi u firmi. Jer, nezadovoljan radnik je najgori radnik. Od deset učenika koji dođu na praksu, dvojica ili trojica ispadnu dobri majstori. Kad upišu školu s 14 godina, vi ne možete procijeniti hoće li za nekoliko godina biti dobri majstori, pa se može dogoditi da stipendiju bacite u vjetar. Svi oni završe školu, ali nisu svi dobri radnici. Drugo je kad gimnazijalci upišu FER i iz njega izađe 80 posto kvalitetnih inženjera koji su zainteresiraniji za rad i imaju više potencijala. U svakom slučaju, to što Ministarstvo daje stipendije za strukovna zanimanja je pohvalno, ali malo tko od poslodavaca to radi – tvrdi direktor OMT-a Ivan Sokač. Mladi se u strukovna deficitarna zanimanja upisuju jer im garantiraju radno mjesto, no smatra da bi trebalo podići bodovnu ljestvicu prilikom upisa u srednju školu. – Ako želite raditi za tržište Europske unije, morate imati kvalitetan kadar. U tom slučaju bi se i poslodavcima isplatilo davati stipendije – napominje.
