Iz Udruge Franak podsjetili su priopćenjem da je Vrhovni sud RH odlučio da nema zastare za preplaćene kamate iz kunskih i euro kredita te pozivaju sve fizičke i pravne osobe koje su ugovorile kredite prije 2013. da provjere na koji način im je bila ugovorena kamatna stopa. Potencijalnih je tužitelja - 400.000.
- Ako je bila ugovorena na način da se mijenja odlukom banke potrebno je pronaći odvjetnika, tužiti banku i zatražiti sudski svoj novac zajedno sa zateznim kamatama – upućuju iz UF-a.
Revizijom Rev-953/2020 je na VSRH ukinut dio presude Županijskog suda u Varaždinu kojom je tužitelju zbog zastare isplaćen samo dio obeštećenja te je naložena isplata kompletnog obeštećenja od početka ugovornog odnosa, čime je tužitelj osim već naplaćenih 5900 eura, dobio još i preostalih 4500 eura za razdoblje između 2008. i 2011., uz pripadajuće zatezne kamate.
VEZANI ČLANCI:
- Vijeće Vrhovnog suda RH u sastavu Viktorija Lovrić, predsjednica vijeća, Ivan Vučemil, sudac izvjestitelj te Jasenka Žabčić, Marina Paulić i Darko Milković članovi vijeća, donijelo je 11. siječnja 2023. presudu po reviziji Rev-953/2020, kojom je konačno nedvojbeno razriješeno pitanje prava na obeštećenje po pitanju neodredivih ništetnih kamata iz kunskih i euro kredita. Konkretna revizija odnosi se na kunski kredit, ali se analogno sadržaju te presude primjenjuje i na euro kredite – pojašnjavaju u UF-u.
Kažu kako su reviziju podnijeli i tužiteljeva odvjetnica Nicole Kwiatkowski i Privredna banka Zagreb. Vrhovni sud prihvatio je reviziju koju je podnijela odvjetnica Kwiatkowski te je odbio reviziju koju je podnio PBZ. Tužiteljica se žalila na zastaru koja je suđena na Županijskom sudu u Varaždinu, dok se PBZ žalio općenito na pravo tužitelja da dobije obeštećenje uslijed ugovorene ništetne kamatne stope.
Revizijom je odlučeno sljedeće:
1. Ukinut je dio presude Županijskog suda u Varaždinu kojom je tužitelju zbog zastare isplaćen samo dio obeštećenja te je naložena isplata kompletnog obeštećenja od početka ugovornog odnosa čime je tužitelj osim već naplaćenih 5.900 eura dobio još i preostalih 4.500 eura za razdoblje između 2008. i 2011. godine, uz pripadajuće zatezne kamate.
2. Kolektivna presuda u slučaju franak primjenjiva je izravno samo na kredite s valutnom klauzulom CHF, kako u valutnom dijelu, tako i u dijelu ništetnosti kamatne stope, pa se stoga tužitelji s kunskim i euro kreditima nemaju pravo pozivati na utvrđenja u kolektivnoj presudi u slučaju franak.
3. Ugovorna odredba o promjeni kamatne stope odlukom banke nepoštena je i neodrediva ugovorna odredba, bez obzira na to što do 2013. godine nisu bili zakonom utvrđeni konkretni parametri za ugovaranje kamatne stope, ništetna je zbog neodredivosti činidbe, zbog toga jer je to tipska ugovorna odredba o kojoj se nije pregovaralo te zbog toga jer je uzrokovala neravnotežu prava i obveza na štetu tužitelja korisnika kredita.
4. U skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Su-IV-47/2020-2 od 30. siječnja 2020. zastara potraživanja na temelju ništetnosti počinje teći danom utvrđenja ništetnosti, a to znači da je počela teći tek pravomoćnošću konkretne presude, koja ničim nije vezana na utvrđenja u kolektivnoj presudi u slučaju franak.
U UF-u ističu da zastare potraživanja za euro i kunske kredite te za leasing ugovore nema, s tim da za leasing ugovore u zastari nije niti pitanje ništetnosti valutne klauzule CHF. Zastara u takvim ugovorima počinje teći tek danom pravomoćnosti utvrđene ništetnosti po svakoj pojedinoj presudi.
- Naravno, ostaje otvoreno i pitanje ništetnosti cijelih ugovora zbog ništetne promjenjive kamatne stope, jer kamatna stopa je cijena, a u slučaju ništetnosti cijene mora se utvrditi ništetnost cijelog ugovora, a ne samo dijela ugovorne odredbe. No, to pitanje zasad nije riješeno na Vrhovnom sudu, pa ne možemo sa sigurnošću reći kako će takve tužbe na kraju završiti – stoji u priopćenju.
>> VIDEO Prosvjed koji je prošle godine organizirala udruga Franak
EU je jasna po pitanju ništetnosti ugovora.