Depresivnu zbog lošeg uspjeha u školi, četrnaestogodišnjakinju su
obuzele najcrnje misli. Samo smrt činila joj se prihvatljivom jer
suočavanje s razočaranim roditeljima, uspješnijim prijateljima i
samotnim besmislom ne bi izdržala.
Zgranuti roditelji
Na internetu je naišla na osobu koja je nudila detaljne informacije o
samoubojstvu. Upućivala ju je na koji način to izvesti, kako što
djeluje, koliko traje... Internetski poslužitelj registrirao je
zastrašujući razgovor i dojavio policiji. Utvrđeno je s koje adrese
stižu savjeti o samoubojstvu i policija je poremećenom banula na vrata.
Roditelji maloljetnice bili su zgranuti, ali i zadovoljni jer
pravodobnom intervencijom njihovo je dijete spašeno.
– Važna je suradnja s institucijama. Ako ne prijavite, policija
propušta mogućnost da uđe u obitelj i spriječi daljnje nesreće. Važniji
je život nego vaš povjerljivi kontakt s osobom – kazala je mr. sc.
Renata Odeljan, voditeljica Odsjeka maloljetničke delinkvencije i
kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji MUP-a, priholozima,
psihijatrima i drugim stručnjacima na okruglom stolu “Suicidalni pozivi
na dječjim savjetodavnim linijama – iskustva i dileme”, koji je
organizirao Hrabri telefon.
Psihijatar dr. Aran Tomac iz Centra za krizna stanja KBC-a Zagreb
govorio je o specifičnostima poziva suicidalnih osoba putem telefona,
pa je naveo da tu nema neverbalne komunikacije i da je primatelj
bespomoćan u slučaju prekida veze, ali da nema birokratskih barijera i
jamči anonimnost. – Važno je ne procjenjivati prema vlastitim
mjerilima. Ona se mogu toliko razlikovati od stavova onoga tko zove da
će izgubiti vjeru u sustav – upozorava dr. Tomac.
Puhati na hladno
Prof. dr. sc. Goranka Lugomer-Armano iz Psihološkog centra Tesa smatra
važnim i formiranje grupa podrška preživjelima nakon pokušaja
samoubojstva. – Intervenira policija, Hitna, osoba se hospitalizira ili
joj se preporučuju daljnje kontrole, ali nitko ne vodi računa što
dalje, a tu trebamo puhati na hladno. Mlade ljude koji su pokušali
samoubojstvo treba pratiti barem godinu dana, dok se ne vidi da je
njihovo osnaživanje smanjilo rizik – rekla je dr. Lugomer-Armano.
Gošća iz Srbije, sociologinja sa SOS Dečje linije Beograd Jasminka
Marković istaknula je da je za razgovor s djetetom u krizi, osim
stručnosti, važna i ljudska autentičnost i osobnost bliska dječjoj.
Iznijela je primjer djevojke koja je u slušalicu bolno vrisnula. Dugo
su potom šutjele, a onda ju je sociologinja poslušala i pričala o –
svačemu.
TINEJDŽERI CRNIH MISLI
