Za vlasnike stanova, kuća, poslovnih prostora, vikendica, zemljišta i svih drugih nekretnina priprema se jedinstven porez na imovinu, koji bi trebao zamijeniti nekoliko postojećih lokalnih poreza i komunalnih naknada. Na projektu uvođenja novog imovinskog poreza radi se uz pomoć grupe američkih stručnjaka dulje od godinu dana, Ministarstvo financija upoznalo je s njegovim sadržajem i domaće porezne eksperte, te je iz pripremne faze, uoči ostavke Vlade, prešlo u aktivno lobiranje kako bi promjene bile provedene tijekom 2003. godine.
Međutim, nakon najnovije krize u Vladi, u Ministarstvu sada ne žele komentirati u kojem će se smjeru odvijati promjene, ali smatraju da onaj tko bude vladao državom, odnosno tko bude na čelu Ministarstva financija, mora provesti reformu lokalnih poreza kako bi uveo red u financiranje petstotinjak općina i gradova. Velike su razlike u visinama komunalnih davanja i doprinosa od mjesta do mjesta, a visina obveze u nerazmjeru je s tržišnom vrijednošću nekretnina. Oprez koji prati najavu novoga poreza na imovinu proizlazi iz toga što je riječ o socijalno problematičnom zahvatu koji će opteretiti gotovo sve kategorije stanovništva.
Jedinstveni porez na imovinu zamijenio bi postojeći porez na kuće za odmor, porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine i porez na neizgrađeno građevno zemljište te lokalne komunalne naknade.
Analizirajući visinu komunalnih naknada po općinama i gradovima, američki su stručnjaci zaključili da komunalne naknade koje svakog mjeseca plaćaju i građani i poduzeća nisu ujednačene i pravedne, a pravednost se nalazi u osnovi svakog poreznog sustava. Visina komunalnih naknada za nekretnine u elitnim četvrtima identična je naknadama koje plaćaju vlasnici kuća i stanova na lošijim lokacijama ili čak i niža od njih i to je, smatraju, odnos koji treba promijeniti. Procjenjuje se da će građanima koji stanuju u središtima većih gradova ili tvrtkama koje u njima imaju poslovne prostore imovinski porez biti četiri do pet puta skuplji od sadašnjih komunalnih naknada, što je i razlog tome što je dosadašnja vlada otezala javnu raspravu o tom zakonu, jer nije željela na sebe navlačiti bijes građana uoči izbora.
Porez na imovinu bio bi isključivo prihod lokalnih zajednica, a ne državnog proračuna, a nakon što su im predstavljeni prvi zaključci stručnjaka, lokalne su ga uprave, tvrde u Ministarstvu financija, podržale jer očekuju veće prihode od dosadašnjih.
Uvođenjem jedinstvenog poreza na imovinu država bi, barem formalno, dobila bolji uvid u stanje lokalnih financija s obzirom na to da bi porez ubirala porezna uprava, a ne lokalne vlasti, koje imaju velike teškoće s naplatom komunalnih naknada. Procjenjuje se da ukupan proračun svih petstotinjak lokalnih jedinica iznosi 10 milijardi kuna, od čega četiri milijarde kuna prikupi grad Zagreb. MMF je od Vlade zatražio bolji uvid u lokalne financije, te bi do jeseni Ministarstvo financija moralo pripremiti i podatke o troškovima županija i svih velikih gradova.
Lj. Gatarić
