U nizu podataka na temelju kojih je predsjednik Ivo Josipović preporučio Vladi da promijeni propise i donese odluke kojima će olakšati poziciju zaduženih građana, našao se i podatak da je Fina od početka 2011. godine s računa dužnika skinula 4,1 milijardi kuna glavnice, od ukupno ovršenih 5,2 milijarde kuna iz čega proizlazi da je naplaćena milijarda kuna kamata.
Smanjenje, kako predsjednik kaže, “nepravedne i previsoke” zatezne kamate jedna je od dvadeset njegovih preporuka Vladi koja se može najbrže provesti, a pomoći će možda više od ičega drugog. Zatezne su kamate za građane 12 posto, a za tvrtke 15 posto, a povrh toga Zakon o obveznim odnosima daje bankama pravo da zaračunavaju zateznu na već ugovorenu kamatu. Ako je netko kupio stan uza sedam posto kamate, na to se doda još 12 posto zatezne kamate i stoga nije čudno da je gotovo svaki deseti kupac stana prestao vraćati stambeni kredit. Ostali vjerovnici obračunavaju samo zatezne kamate, no i ona je među najvećima u Europi i sigurno nema razloga da takva i ostane.
Otplaćeno za osam godina
Kamata na kamatu prerasta u lihvarenje koje se svodi na mrcvarenje dužnika, a taj proces već dulje vrijeme prolazi 250 tisuća blokiranih građana. Sadašnjim tempom otplate, oni se svog duga neće riješiti idućih osam godina, a pitanje je hoće li ikad jer se talože nove obveze i kaznene kamate. Sređivanje postupka ovrhe, od cijene postupka do definiranja iznosa duga koji se može namirivati prodajom stanova ili stavljanjem zabrane ovrhe na prostor u kojem se živi, ne bi trebalo ostati samo na preporukama jer je predsjednik, kao pravnik po obrazovanju, dobro uočio točke koje mogu donijeti poboljšanja. Pitanje je zašto ih Vlada dosad nije i sama korigirala. Ne treba biti ni predsjednik ni pravnik po struci da se zaključi da se na 30 kuna duga ne smije stvoriti tisuću kuna troška u ovršnom postupku!
Ministar financija Slavko Linić najavio je prije mjesec dana da će intervenirati u zakon o potrošačkom kreditiranju, ali prijedloga zakonskih promjena još nema. Liniću je tada u prvom planu bilo ograničavanje minusa po tekućem računu na jednu plaću, no reguliranje kamata, prije svega visine zatezne kamate i ograničavanje najveće dopuštene kamate, donijelo bi puno veće koristi, ne samo za građane nego i za tvrtke.
Dvojben osobni bankrot
Zanimljivo je da među predsjednikovim uzvanicima nije bilo bankara, koji su najpozvaniji razgovarati o tim temama jer krediti čine glavninu duga i tvrtki i građana. Analitičar Danijel Nestić pokazao je da je kreditna ekspanzija zapravo dotukla nekadašnji srednji sloj kod kojega je omjer kredita i dohotka veći od 60 posto pa će se iz tog kruga regrutirati i nova skupina siromašnih. Godinama se u Hrvatskoj priča i o uvođenju osobnog bankrota (za HDZ-ove Vlade), odnosno stečaju potrošača (Kukuriku koalicija), a lani je u Ministarstvu pravosuđa iznova formirana radna skupina koja je proučavala praksu niza europskih zemalja, no ostalo je nedorečeno tko bi vodio takve stečajeve i po kojoj cijeni, da li odvjetnici, stečajni upravitelji, netko treći.
– Uvede li se osobni bankrot, ništa loše neće se iz toga izroditi, ali nisam siguran koliko bi ljudi prihvatilo takvu opciju – komentira Nestić kojemu se čini da se u velikoj mjeri zaduženost građana može rješavati i financijskom regulacijom i zaštitom potrošača.
>>Josipović Vladi: Hitno uvedite osobni bankrot i stečaj
Banke (PBZ, ZABA....) su strane banke. Svakih nekoliko godina vlasnicima donesu uloženo. Nama drže visoke kamate, a u domicilnim zemljama kamate drže neusporedivo niže. U svojim zemljama štite građane i svoju proizvodnju, a naše građane gule i našu proizvodnju destimuliraju.u. Prodaja banaka uz naftna postrojenja nenadoknadiva je šteta.