U povodu 11 prijedloga za ocjenu ustavnosti ukinuto je 18 odredaba Obiteljskog zakona, jednog od najvažnijih sistemskih zakona koji se bavi pravima i odnosima oko dva milijuna bračnih drugova i 800.000 djece, te ima "kapilarne učinke na pojedince i cjelokupnu društvenu zajednicu". Ali, Ustavni sud je prepustio Vladi procjenu hoće li do kraja godine donijeti novi Obiteljski zakon ili će sistemski problem nastao ukidanjem 18 odredaba riješiti donošenjem izmjena i dopuna kontroverznog OZ-a iz 2015. godine.
Riječ je o "popravljenom" OZ-u iz 2014. godine, a obje verzije sačinjene su za vlade Zorana Milanovića, u režiji bivše SDP-ove ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić i u izvedbi prof. dr. sc. Branke Rešetar, predstojnice osječke Katedre obiteljskog prava koja je predvodila radnu skupinu. Uz to u utorak je US donio još tri važne odluke.
Hernadi može na ESLJP
S odgodnim učinkom od šest mjeseci ukinuta je točka III. Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koju je donijelo Ministarstvoi gospodarstva i održivog razvoja 2019., kojom je određeno da će se na odlagalištima neopasnog otpada (navedenim u posebnom dokumentu) nastaviti odlagati neopasni komunalni i proizvodni otpad do popunjenja kapaciteta odnosno do početka rada Centara za gospodarenje otpadom. US se po prvi put obratio Sudu EU s prethodnim pitanjem o tumačenju prava EU u vezi s godišnjim odbicima poreza na dohodak roditelja koji uzdržavaju studente, a koji su ostvarivali slobodu kretanja i boravka u drugoj državi EU u svrhu obrazovanja koristeći potporu za mobilnost iz "Erasmus+" programa.
Ni Zsolt Tamás Hernádi nije uspio uvjeriti ustavne suce u povredu njegovih ustavnih prava u kaznenom postupku u kojem je za mito dano bivšem premijeru Ivi Sanaderu u predmetu Ina-MOL osuđen na dvije godine zatvora pa sad nakon što je iscrpio sve mogućnosti u Hrvatskoj, može se obratiti Europskom sudu za ljudska prava. Jedino odluka o Obiteljskom zakonu nije donesena jednoglasno. Protiv odluke većine bili su suci Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec pa će cjelovita odluka biti objavljena kad oni dostave izdvojeno mišljenje. Već 2015. kad je donesena nova verzija OZ-a dalo se naslutiti da ni popravljeno izdanje zakona neće spriječiti fijasko pri ocjeni ustavnosti, s tim da se na koncu može zaključiti da je OZ još i dobro prošao s ukinutih "samo" 18 ustavno disfunkcionalnih odredbi, jer su neki od 11 predlagatelja tražili ukidanje čitavog OZ-a, a neki su osporavali odredbe iz 148 članaka od ukupno 550 odredbi OZ-a. Međutim, ocjene s kojima je odluka Ustavnog suda donesena prilično su poražavajuće. Protiv odluke US-a glasovali su Lovorka Kušan i dr. sc. Goran Selanec pa će cjelovita odluka biti objavljena kad oni dostave izdvojeno mišljenje.
US je dao važno upozorenje Vladi, ali i javnosti. Kad krajem godine ukinute odredbe prestanu važiti, ne donesu li se nova zakonska rješenja, postoji mogućnost pojave pravnih praznina na pojedinim mjestima u zakonu, što je neizbježno kod sveobuhvatne ocjene sistamskih zakona kakav je OZ, zbog međuutjecaja pojedinih dijelova zakona, a što može stvoriti probleme u upravnoj i sudskoj praksi te dovesti do strukturalnih poremećaja koji prijete ili su već nastali za primjene spornog zakona.
Ipak, za sedam godina primjene OZ-a neke je odredbe bilo bespredmetno ocjenjivati jer su sudovi ispunili svoju zadaću u tumačenju tog zakona tako da se unatoč "gramatičkoj, nomotehničkoj pa i izričajnoj nepreciznosti" sadržaj nekih normi ipak nije bio neprimjenjiv već ih je bilo moguće tumačiti u skladu s njihovim ciljem i svrhom. Po ocjeni US-a, OZ iz 2015. "u cijelosti obiluje nomotehničkim nedostacima i nesistematično raspoređenim normama (institutima) što otežava njegovo čitanje (praćenje), a samim time i primjenu. No, kao što je već ranije navedeno, takvi nedostaci, iako ozbiljni, nisu dostatni da bi Ustavni sud osporeni zakon u cijelosti ocijenio nesuglasnim s Ustavom.".
Toga je bila svjesna i Vlada Andreja Plenkovića, ali njihovu verziju OZ-a u rujnu 2017. bivša HDZ-ova ministrica Nada Murganić povukla je već prvog dana javne rasprave nakon ogromne hajke zbog definicije po kojoj bez djece nema obitelji. Radna skupina Plenkovićeve Vlade utvrdila je kako je zbog nomotehničkih nedostataka OZ-a iz 2015. te općenito njegove loše kvalitete nužno izraditi novi zakon. Ali, nakon što je prijedlog nacrta OZ-a povučen iz procedure, već gotovo šest godina Vlada nije ništa radila po tom pitanju pa čak nisu niti iskoristili mogućnost na traženje Ustavnog suda očitovati se o prijedlozima za ocjenu ustavnosti. Sudeći po tome, očigledno je riječ o politički izrazito "vrućem krumpiru" na kojem se Plenkovićeva Vlada već jednom opekla.
Ostao Centar za skrbništvo
US je primijetio da "gramatički, nomotehnički, sistematski i drugi slični razlozi znatno utječu na preglednost i kvalitativno oblikovanje zakonodavnih rješenja što u konačnici utječe na pravnu sigurnost", pa gdje to utječene na vladavinu prava i pravnu sigurnost, te je odredbe ukinuo.
Neke su odredbe "preživjele" u praksi pa tako iako su svi predlgatelji osporavali Centar za posebno skrbništvo jer nisu bile stvorene zakonodavne, institucionalne i materijalne pretpostavke za njegovo osnivanje, uz to što je 2020. donesen cjeloviti Zakon o CPS-u, Centar svoje nadležnosti obavlja već sedam godina. Stoga je US zaključio da neovisno o uvjerljivosti argumenata predlagatelja u vrijeme obraćanja US-u, sada više ne nalazi ustavnopravne razloge za ustavnosudsku ocjenu odredaba o CPS-u.
Kako doznajmo na US-u, ukinuta je odredba prema kojoj bračni drug ne može tužbom tražiti razvod ako nije nazočio prvom sastanku obiteljske medijacije, koja je inače dobrovoljna. Prema načelu još iz rimskog prava "Mater semper certa est" djetetovom majkom smatra se žena koja je rodila dijete i ta neoboriva presumpcija u spornoj verziji pretvorena je u oborivu ali nije obrazloženo zašto, a što je dovelo do izostavljanja instituta priznanja majčinstva i onemogućavanja djetetu da sazna svoje podrijetlo kao kod očinstva.
Sporna je i neujednačena terminologija kod osobnih prava djeteta pa se jednom govori o djetetu "bliske osobe", "osobito bliske" i "važne za dijete". Zakon ne obrazlaže ni zašto roditelji ne smiju upravljati djetetovim sredstvima koja dijete (do 18 godina) stekne radom. Nejasno je i zašto su samo neka kaznena djela navedena kao razlog za lišenje roditeljskog prava, a neka nisu, te što u odredbi prema kojoj će sud svojom odlukom nadomjestiti suglasnost roditelja za posvojenje ako zloupotrebljava ili grubo krši roditeljske obveze, ali i ako pokazuje "nezainteresiranost" za dijete. Što je to nezainteresiranost roditelja za dijete. Problematično je s ustavnog aspekta i zakonska nemogućnost da se nekoga potpuno liši poslovne sposobnosti u nekim ekstremnim slučajevima, recimo u slučaju kome, Alzheimerove bolesti.
Hrvatsko obiteljskopravno zakonodavstvo preuzeto je 1991. iz Zakona o braku i porodičnim odnosima iz 1978., te je od 1999. kad je donesen Obiteljski zakon često mijenjan, 2003., pa mijenjan 2004., 2007. i 2011. te dva sporna zaklona iz 2014. i 2015. koji su imali najveće, najsveobuhvatnije i najbitnije promjene zbog kojih predstavlja i dosad najveći izazov u sudskoj praksi, obrazlaže US. OZ iz 2015. vrlo je sličan onome iz 2014. i po analizi predlagatelja 67 % odredaba je istovjetno, 23 % je preinačeno, a 10 % je novih odredaba.
>> VIDEO Zaposlenici Avenue Malla zbog dojave o bombi evakuirani već četvrti put u godinu dana
Sto ce na ovo kazati Grbin?