Hoće ili neće biti optužnica u aferi Krš – Pađene postati pravomoćnom, znati bi se moglo otprilike četiri godine nakon prvih uhićenja; do proljeća sljedeće godine. O zavrzlami u kojoj su se našli bivša državna tajnica Josipa Čulina (tada Rimac), čelnici vjetroparka Milenko Bašić i Dragan Stipić, bivša ministrica Gabrijela Žalac i još dvadesetak ljudi nećemo sad ponovno u detalje jer aferi od starta pratimo svaki korak.
Lažne imputacije
Koncentrirat ćemo se ovog puta na samog investitora Milenka Bašića, čiji pravni tim za Večernji kaže da je teza o tome kako se u bilo kojem pogledu njegovoj tvrtki pogodovalo – potpuno promašena. Sve dokumente koji su prikupljali za Krš – Pađene, objašnjava odvjetnica Ivana Dominković Cecelja, dobivali su i ostali investitori u obnovljive izvore energije, a čitav proces izdavanja dozvola nije prošao glatko. Bilo je tu opstrukcija, kaže naša sugovornica, a upravo zbog njih je i Bašićev projekt vjetroparka Krš – Pađene započeo među prvima, a završio među zadnjima. Investicija je počela prije više od deset godina pa pravnicu s fokusom na energetiku i regulatorna pitanja pitamo je li to uobičajeno razdoblje za "na noge" postaviti ulaganje od ukupno 240 milijuna eura.
>> VIDEO Nasmijana Josipa Čulina (Rimac) dolazi na Županijski sud
– Hrvatska je poznata po tome da razvoj projekata obnovljivih izvora energije traje predugo. Obično je to svugdje od dvije-tri do pet godina, kod nas je osam i više. Činjenica jest da je niz okolnosti utjecao na to da se u ovom slučaju razdoblje završetka vjetroparka produlji, kao što je ograničenje na priključak koji je HOPS nametnuo pa odlučio da ipak ono ne treba postojati zbog čega su se rokovi za razne dozvole produljivali pa je tako dopušten i prijelazni period za sklapanje ugovora s HROTE-om koji se spočitava isključivo C.E.M.P.-u. Uzgred budi rečeno, država je na toj cijeni koju HROTE plaća C.E.M.P-u zaradila tijekom ove krize s obzirom na to da je cijena po tom ugovoru bila niža od tržišne. Svaki projekt mora doći do toga da je spreman za gradnju, odnosno da ima građevinsku dozvolu prije nego se uopće može dobiti bilo kakvo financiranje. Sve je bilo izrazito izazovno jer je svakodnevno trebalo pratiti zakonodavne izmjene i odmah reagirati.
Dodatno, u projekt je uloženo više od 60 posto vlastitih sredstava, kamata je bila viša od tržišne kako se ne bi smatrala državnom potporom, a zbog čega je takav plasman za banke bio praktički zlatna koka. Krš – Pađene među najvećim je investicijama u obnovljive izvore kod nas – govori nam Ivana Dominković Cecelja pa još jednom napominje da je svaki papir koji su od nadležnih tražili ujedno isključivo onaj koji su trebali od institucija i dobiti, odnosno morali ishoditi. A posljednjih deset godina 61 rješenje, dozvolu, odobrenje, odluku i ugovore izdavalo je 15 različitih ustanova; od Ministarstva državne imovine, preko resora zaduženih za poljoprivredu, zaštitu okoliša, graditeljstvo, do HEP-a, HERA-e, HOPS-a, Hrvatskih šuma, Grada Knina, Općine Ervenik i ostalih.
POVEZANI ČLANCI:
– Tu je i očita slaba ili nikakva koordinacija između raznih ministarstava, državnih/javnih poduzeća i službi te lokalnih administracija. Također, evidentna su i neujednačena tumačenja zakona, propisa i akata koji se uz to stalno mijenjaju ili revidiraju, uz često prebacivanje odgovornosti i nadležnosti – kaže naša sugovornica, a za primjer daje "stepenicu" na kojoj vjetropark i dan-danas zapinje. Izmjena odluke o služnosti.
– Ministarstvo državne imovine prebacuje na Ministarstvo poljoprivrede, a ovi opet vraćaju na Ministarstvo državne imovine jer je to stari predmet i tako je taj spor oko odbijanja postupanja došao i na Vladu RH kao mjerodavno tijelo po zakonu, a ni ona to do danas nije riješila – govori odvjetnica.
– Uz sve ove prepreke koje su osjetili, dodatno im se lažno imputira da im se pogodovalo. Dogodilo se upravo sve suprotno od toga. Čekali su 15 godina do realizacije tek jednog projekta. Slikovito; počeli su prvi, a završili zadnji. Zbog opstrukcija, a sigurno ne pogodovanja. Činjenica je da su C.E.M.P. i vjetropark Krš – Pađene kolateralna žrtva u postupcima i slučajevima s kojima nemaju nikakve poveznice, a u javnosti je stvorena slika o aferi ogromnih razmjera, o mitu i korupciji. Istina je zapravo da su oni, kao i projekt vrijedan 240 milijuna eura od samih početaka opstruirani, ucjenjivani i reketareni. Kako na to nisu pristajali, pitanje je jesu li upravo zbog toga danas USKOK-ovi osumnjičenici – govori nam odvjetnica Dominković Cecelja pa dodaje kako ne postoje stvarni dokazi koji bi potkrijepili tvrdnje o nezakonitim aktivnostima. Riječ je, ističe, o netočnim činjenicama i izmišljenim konstrukcijama koje neopravdano otežavaju poziciju C.E.M.P.-a, odnosno Grupe Lager kao investitora na tržištu obnovljivih izvore energije.
Priča o mitu pogrešna
– Samo jedan primjer: sumnjiči ih se da im je posredstvom Josipe Rimac pogodovano od strane Hrvatskih šuma, HROTE-a, MIDIM-a, HERA-e, a da je osnova za pogodovanje (po mišljenju istražitelja) bilo navodno obećanje Josipi Rimac da će dobiti 45.000 eura kroz policu osiguranja koju će sklopiti s Generali osiguranjem u kojem je zaposlena njezina sestra. Ove sumnje iznesene su na temelju telefonskog razgovora Josipe Rimac i njezine sestre, u kojem ona od Josipe traži pomoć da prodaju policu osiguranja C.E.M.P-u, iako to nikada nije spomenuto u razgovorima s investitorom, što je vidljivo iz transkripata razgovora Josipe Rimac s Milenkom Bašićem i Draganom Stipićem.
Međutim, jasno je iz transkripata da g. Bašić nikada ni s kim nije razgovarao o polici osiguranja, jer se on tim poslovima ne bavi, već djelatnici C.E.M.P-a zajedno s konzultantima koji su u konačnici i ocjenjivali ponude te odabrali najpovoljniju, a koju su odobrili i potvrdili njemački proizvođač turbina Nordex te banke koje su ih financijski pratile. Generali osiguranje samo je sudjelovao kao ponuđač, ali nikada nije ušao ni u uži izbor za najpovoljnijeg ponuđača osiguranje jer su druge ponude bile povoljnije. Dakle, nikakav odnos s Generali osiguranjem ne postoji te je priča o navodnom mitu i proviziji potpuno pogrešna, iskonstruirana, a o istom se očitovalo i samo Generali osiguranje – ističe naša sugovornica.
Bez podmazivanja u Hrvatskoj ne ide ništa.