Država će do kraja travnja ili na početku svibnja umirovljenicima čije su mirovine manje od 4000 kuna isplatiti 400 do 1200 kuna jednokratnog COVID dodatka. Osim gornje granice mirovine, o čijem iznosu ovisi koliko će pojedini umirovljenik dobiti, drugi je osnovni uvjet za isplatu prebivalište u Hrvatskoj.
Prema procjenama nadležnih službi, COVID dodatak trebalo bi dobiti 850 tisuća umirovljenika od ukupno 1,24 milijuna osoba kojima Hrvatska isplaćuje mirovine. Iz isplate je isključeno 166 tisuća stranaca koji su mirovinu zaradili u Hrvatskoj, ali žive u drugim zemljama. Najviše u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Njemačkoj i Sloveniji.
Nije jednostavna situacija ni sa 180 tisuća hrvatskih umirovljenika koji uz hrvatsku mirovinu primaju i mirovinu iz neke strane zemlje. Njima će COVID dodatak biti isplaćen u srpnju, tek nakon što dostave mirovinskom zavodu podatke o iznosu tih inozemnih mirovina. Potvrde o visini inozemne mirovine primat će se do kraja lipnja.
Na ljeto inozemne mirovine
Prema postojećim podacima, oko 129 tisuća hrvatskih umirovljenika, bez osoba koje primaju i neku inozemnu mirovinu, ima manje od 1500 kuna mirovine. Njima će pripasti 1200 kuna dodatka. Daljnjih 142 tisuće je u pragu od 1500,1 do 2000 kuna (900 kuna dodatka), zatim 342 tisuće osoba ima mirovinu višu od 2000, a manju od 3000 kuna (600 kuna).
Oko 188 tisuća je osoba s mirovinom od 3000,1 – 4000 kuna (400 kuna) – sve zajedno 801 tisuća umirovljenika. Iz toga proizlazi kako Vlada procjenjuje da će pravo na dodatak steći još oko 50 tisuća građana koji uz hrvatsku primaju i inozemnu mirovinu. Njima će COVID dodatak biti isplaćen na ljeto nakon što se zbroje sva njihova mirovinska primanja. Uz 120 tisuća čisto domaćih umirovljenika s mirovinom manjom od 1500 kuna, u evidenciji je još i 146 tisuća osoba koje uz hrvatski dio mirovine, koji je manji od 1500 kuna, primaju i stranu mirovinu.
Plenković: Odličan dijalog
U ukupno mirovinsko primanje neće se uračunavati naknada zbog tjelesnog oštećenja i doplatak za pomoć i njegu koji se isplaćuju iz mirovinskog sustava. Jednokratno novčano primanje nije oporezivo, ne može biti predmet ovrhe te se neće uračunavati u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Iz tog proizlazi da COVID dodatak neće utjecati ni na poreznu olakšicu za uzdržavane članove obitelji koju koriste članovi obitelji umirovljenika čija su godišnja primanja manja od 15.000 kuna.
Kad bi se jednokratni dodatak u poreznom smislu tretirao kao dohodak, mnogi bi preskočili taj prag, pa bi članovi obitelji temeljem toga izgubili na primanjima i do 5000 kuna godišnje.
– Htio bih zahvaliti Sindikatu umirovljenika, Matici umirovljenika i Hrvatskoj stranci umirovljenika na odličnom dijalogu i sadržajnim razgovorima i sugestijama. U ovim okolnostima proračuna napravili smo što maksimalno možemo i nadamo se da će ova jednokratna isplata pomoći našim umirovljenicima da riješe neke svoje situacije koje su im na dnevnom redu – izjavio je premijer Andrej Plenković nakon sastanka s predstavnicima umirovljenika. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović istaknula je kako je to dosad najveće jednokratno davanje umirovljenicima.
VIDEO: Ministar Fuchs otkrio kako će se odvijati nastava do kraja školske godine i po kojem će se modelu cijepiti nastavnici
Ovo je klasično mito. Kako smanjiti korupciju u Hrvatskoj kad stranka na vlasti otvoreno podmićuje najbrojniju skupinu birača neposredno pred lokalne izbore (na kojima joj ne cvatu ruže)..?