Predsjednik Mandatno-imunitetnog povjerenstva Hrvatskog sabora Robert Jankovics, a i novinari koji su s njim razgovarali, očito nisu čuli ili nisu pažljivo iščitali što je odvjetnica Marija Banožića rekla za RTL. Inače ne bi Jankovicha pitali zašto bivši ministar, ako je potpisao punomoć, nije potpisao i zahtjev za aktivacijom zastupničkog mandata, a Jankovics ne bi odgovorio "To je punomoć koju je, kako vidim, Banožić dao odvjetnici, to je presedan, malo smo iznenađeni s tim".
Jankovich i novinari očito misle da je Banožić u bolnici potpisao punomoć odvjetnici Kseniji Vržini za aktivaciju saborskog mandata. Iako je odvjetnica izričito u kamere RTL-a rekla da nije kontaktirala s Banožićem i da on "nije pri punoj svijesti", a na izravan upit zna li on uopće da više nije ministar, ponovila je da se nije s njim čula i stoga ne može dati potvrdan odgovor. A što se tiče zahtjeva za aktivacijom saborskog mandata: "Ja sam tu odluku donijela kao njegova zastupnica iz drugih slučajeva", rekla je odvjetnica Vržina za RTL.
VEZANI ČLANCI:
Zbog toga smo u sinoć dopunjenoj analizi u Večernjem listu zaključili da Banožić nije potpisao zahtjev, niti ju je usmeno (pred svjedocima) ovlastio. Odvjetnica je pri podnošenju zahtjeva za aktivacijom Banožićeva mandata koristila punomoć koju joj je on potpisao davno prije za potrebe zastupanja u drugim slučajevima. Ako to i jest generalna punomoć za zastupanje dvojbeno je može li se koristiti i u ovom slučaju.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne rješava tu situaciju već jedino navodi da zastupnik u roku od osam dana od razrješenja s funkcije, zbog čega mu je saborski mandat bio u mirovanju, mora podnijeti pisani zahtjev za aktivacijom saborskog mandata. Naravno, da je Banožić odvjetnici u bolnici potpisao punomoć nema nikakve prepreke da potpiše i zahtjev za aktivacijom zastupničkog mandata.
Međutim, problem jest ako o osobnom Banožićevu pravu umjesto njega odlučuje, bilo njegova obitelj, bilo odvjetnica temeljem punomoći dane u druge svrhe. Iako to ovdje nije slučaj, ali što ako se obitelj i odvjetnik ne slažu po tom pitanju. Za pretpostaviti je da se odvjetnica Vržina odlučila zajedno s Banožićevom obitelji na varijantu koja je najbolje za njega. Ali što ako se naknadno ispostavi kako bi Banožićev izbor iz nekog njemu važnijeg razloga ipak bio drugačiji. Bi li on tada mogao osporavati izbor svoje odvjetnice i obitelji.
Na koncu, znači li to onda da bi saborski zastupnici odmah nakon izbora, ili barem u povodu imenovanja na neku drugu funkciju, trebali potpisati punomoć kod javnog bilježnika s kojom bi ovlastili nekoga da u slučaju potrebe odlučuju o njihovu zastupničkom mandatu. Praktičan problem i tada bi mogao biti vrijedi li generalna punomoć ili je potrebna specijalna punomoć isključivo u tu svrhu. Naravno, to ne znači da bi Banožić trebao biti zakinut za pravo koje ima svaki dužnosnik imenovan na neku funkciju s pozicije saborskog zastupnika.
Dvojbeno je i dopušta li Banožićevo zdravstveno stanje da mu se priopće političke posljedice situacije u kojoj se našao, odnosno može li to biti, liječničkim rječnikom rečeno, kontraindicirano za njegov oporavak i aktualno stanje. Nema nikakvih prepreka da se smislenim tumačenjem situacije koja zakonski nije riješena zaključi da rok za aktivaciju saborskog mandata u ovakvom slučaju teče tek nakon što se Banožiću priopći da je razriješen s funkcije ministra, te ga se uputi da u roku osam dana odluči što će sa svojim saborskim mandatom.
VIDEO Anušić: Nije me iznenadilo što sam bio premijerov izbor
Koja grčevita borba za fotelje, a narod još uvijek vjeruje da su političari tu zbog njihovog dobra