U Velikoj Britaniji osnovnoškolcima više neće dodijavati proučavanjem viktorijanske ere, uzrocima ratova, ishodima na bojnim poljima, parlamentarnim i dvorskim spletkama i njihovim junacima poput Winstona Churchilla koje nazivaju – povijesnima.

Što mali Britanci više neće, a što hoće učiti

Nastavnici nisu policajci
Umjesto toga, učitelji će ih podučavati kako da do sažetaka činjenica i povijesnih ocjena što brže dođu s pomoću interneta, u člancima Wikipedije i nekih drugih izvora. Djeca su se tim izvorima i prije koristila pripremajući se za mukotrpne testove, ali sada više neće morati “varati”, nego se najbržim izvorima koristiti ponajprije znajući ih otkriti, a potom i ocijeniti njihovu vjerodostojnost

. Umjesto da izigravaju policajce otkrivajući “tko vara”, nastavnicima se uloga mijenja tako da se djeci posvećuju ne bi li što brže ovladala očito nužnim vještinama informacijskoga doba.

Povijest nije jedina koja će s novim kurikulumom pretrpjeti temeljite promjene. Njih su već danas, otkako je koncepcija procurila u medije, ocijenili kao najtemeljitije promjene u osnovnom obrazovanju posljednjih desetljeća.

Čega sve nema
Osim povijesnih kronologija, izbacuju se i druga bubanja poput tablice množenja i provjeravanja pravilnoga pisanja, važne stavke u obrazovanju svakoga s anglofonskog govornog područja. Za slovkanja postoje računalni programi “spellcheckeri”, a tko na to doista želi trošiti mentalnu snagu, neka rješava križaljke i igra scrabble, čuju se komentari.

Nacrt reforme obrazovnih sadržaja napisao je sir Jim Rose, nekadašnji šef tijela nama poznatog kao Agencija za odgoj i obrazovanje. On se vodio sa šest načela: djeca nakon izlaska iz škole trebaju biti sposobna pisati blogove, emitirati podcaste, a služiti se Wikipedijom, Twitterom i Facebookom kao izvorima znanja i društvene komunikacije.

Važan je dio pismenosti tipkanje i služenje programom za pravopisnu provjeru, a povijesni događaj koji im se predoči trebaju staviti pravilno u povijesni kontekst. Uz računala ne trebaju im ni kalkulatori, a važno je da razumiju svoje tijelo, psihu i ulogu u društvu.

Posljednjih godina, iako nije donesen novi kurikulum, ali je uveden HNOS, promijenio se način podučavanja u osnovnim školama, a napravljena je i određena revizija gradiva. Inzistiralo se na zornom učenju pa su tako, primjerice, učenici umjesto učenja napamet, morali fotosintezu učiti sadnjom i uzgojem biljke. Novim kurikulumom planiralo se vratiti tehnički odgoj i domaćinstvo, što je izazvalo brojne reakcije i polemike. (I. K.)

14

RASPALI SE SPECIJALCI

Ova brigada je trebala promijeniti rat, a postali su simbol vojnog debakla: 'Oni su žrtve PR projekta Zelenskog'

6

ljubavni status

Koga ljubi Zrinka Ljutić? Skijaška zvijezda svoju sreću ne skriva

15

jedan od najznačajnijih voditelja

Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini

100% reciklabilna

Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?

Vrijeme je za promjene

Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena

Poznati trgovački lanac priznao veliku grešku: Proizvode su naplaćivali skuplje, imate pravo na povrat novca