Proračun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 1996. do 2001. godine gotovo je udvostručen. Potrošnja je u pet godina s nešto manje od osam milijardi kuna narasla na 14,6 milijardi u ovoj godini, a godišnji su gubici oko 1,5 milijardi kuna. Tako golem rast zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj - bez ikakve podloge u rastu bruto nacionalnog dohotka - sasvim je sigurno jedinstven slučaj u svijetu. No jesmo li možda dobili bolju zdravstvenu zaštitu, više zdravstvenih usluga, kraće liste čekanja? Osim što je u sustav ušlo nešto nove tehnologije, promjene na bolje morale bi se tražiti mikroskopom. Dok visokom stopom raste bolnička potrošnja i potrošnja na lijekove, pokazatelji zdravlja nacije u nekim su se dijelovima pogoršali. Samo jedan primjer. Očekivano trajanje života, prema analizi Svjetske zdravstvene organizacije, u muškaraca u Hrvatskoj snizilo se za oko pola godine i ispod je 69 godina. Istodobno, u posljednjih 10 godina u zapadnim zemljama očekivano trajanje života povećalo se dvije, tri godine. Hrvatska danas po očekivanom trajanju života zaostaje primjerice za Francuskom gotovo 10 godina!
Dnevni je gubitak pet milijuna kuna
Tu kratku, ali upečatljivu dijagnozu sadašnjeg stanja zdravstvenog sustava iznio nam je prof. dr. Stipe Orešković, direktor Projekta reforme zdravstva. Zaključuje da će se bez radikalnih i ozbiljnih koraka zdravstveni sustav kakav imamo sasvim sigurno urušiti i raspasti. Zato je i počeo projekt reforme, ali kako je zdravstvo najsloženiji društveni sustav, ne može se očekivati da su promjene lake i da ih je moguće učiniti preko noći. Promjene su skupe i Hrvatska je dobila 29 milijuna dolara kredita od Svjetske banke. A ta je svota kredita samo 0,3 godišnje zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj. Dnevni su gubici u našem zdravstvu pet milijuna kuna, a iz kredita se godišnje potroši toliko novca koliko se u našem sustavu proizvede gubitaka za samo 12 dana.
Ipak, nedavno su saborski zastupnik TončiTadić u ime HSP-a i HKDU-a ustvrdio je u Parlamentu da je do sada trećina kredita potrošena na savjetnike i njihove usluge. Spominju se i enormni honorari, što od toga kredita dobivaju prof. Orešković i savjetnik u reformi prof. Slaven Letica. Govori se i to da se milijuni dolara iz kredita nepotrebno ulažu u pilot projekt reforme u Koprivničko-križevačkoj županiji.
- Od 29 milijuna dolara kredita do sada je potrošeno 4,1 milijun kuna - kaže ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić.
- Prikupljanje, sortiranje i spaljivanje 1400 tona farmaceutskog otpada s više od 200 lokacija u zemlji stoji 1,1 milijun dolara. Kako je cilj te zdravstvene politike smanjiti pobolijevanje i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, što je u Hrvatskoj najveći javnozdravstveni problem, kupljena su - govori Vlahušić - dva kardiološka laboratorija posljednje generacije za KBC Rebro i KB Dubravu. Na javnom natječaju postignuta je niska cijena i oba aparata plaćena su dva milijuna dolara, čak 50 posto manje nego što je Svjetska banka planirala troškove za ta dva aparata.
Split, novi kardiokirurški centar
Oba aparata trebala bi biti u funkciji za dva mjeseca, a kako tvrdi ministar zdravstva, s mogućnostima za dijagnostiku i invazivnu kardiološku terapiju, poput dilatacije i ugradnje stenta, najsuvremenija su strategija u prevenciji srčanih bolesti. Svjetska će banka tri godine financirati katetere za oba centra, a to bi trebalo značiti da neće biti opravdanja da se aparati ne koriste.
- Novac koji je ušteđen na kupnji aparata u suglasnosti s bankom iskoristit će se za jačanje kardiokirurgije. Hrvatski građani imaju mnogo većih potreba za srčanim operacijama nego ih se danas može obaviti u naša četiri centra. A kako je - kaže dr. Vlahušić - iz kredita te banke Vijeća Europe nabavljen kardiorengen za KBC Splita, smatram da imamo temelj za otvaranje još jednoga regionalnoga kardiokirurškog centra kojemu gravitira oko milijun ljudi. Vlahušić odbacuje primjedbe da Split nema kadrova za taj dio medicine. Neki se kardiološki zahvati ondje već rade, a i dio srčanih operacija u suradnji s ekipom iz zagrebačke Dubrave koju vodi dr. Bojan Biočina. Razgovara se i s našim mladim kardiokirurzima u Europi koji bi se željeli vratiti, no medicinski centar u Splitu bit će novi srčani regionalni centar. Njegovim otvaranjem Hrvatska bi napokon imala prihvatljiv standard srčanih operacija.
- Ključni je smisao koprivničkog projekta - nastavlja prof. Orešković - restrukturiranje bolnice u Koprivnici u modernu ustanovu.
- Iznijet ću samo podatak koji najbolje prikazuje kakav je naš bolnički sustav u odnosu na ono što se događa u svijetu. Bolnica je u Koprivnici po popunjenosti kreveta, po duljini prosječnog ležanja pacijenta od 8,2 dana - u mnogima je to više od 10 dana - i po niskom postotku pacijenata koji se upućuju u kliničke bolnice jedna od najboljih općih bolnica u Hrvatskoj. Ali, tek nešto više od jedan posto medicinskih postupaka obavlja se u dnevnoj bolnici. U Irskoj je to primjerice 43 posto, što znači da gotovo svaki drugi čovjek koji uđe u bolnicu isti dan i iziđe. Za bolesti za koje se kod nas leži 12, 13 dana ondje se leži samo jedan dan. To nam otvara širok prostor za smanjenje broja kreveta, dakle i troškova. Nepotrebno dugo ležanje u bolnici najskuplji je način liječenja - govori prof. Orešković.
Za Leticu 1660 kuna na mjesec
- I u toj bolnici, koja je već bolja od drugih, moguće je smanjiti broj kreveta sa 460 na 320, naravno uz uvjet da se broj pacijenata koji će se tretirati u dnevnoj kirurgiji naraste 20 puta.
- A kad taj model prenesemo na cijeli bolnički sustav u Hrvatskoj, učinci su investicije u koprivnički projekt jasni. Taj projekt, u koji ulaze i promjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, vrijedi nešto manje od 10 milijuna dolara. Uključuje rekonstrukciju bolnice, koja danas nema odjel patologije, kuhinja je u katastrofalnom stanju ili put kojim pacijent ulazi u bolnicu ne omogućava normalan hitni postupak, što povećava smrtnost. Investicija uključuje i novu opremu za dnevnu kirurgiju, dnevnu bolnicu, hitnu službu i ostalo što podupire reformu, ali ne listu nečijih želja.
Ministar zdravstva očekuje od ravnatelja bolnica da zdravstvene ustanove vode kao da su to njihove privatne bolnice. No tko kontrolira kako se troši kredit Svjetske banke?
- Kontrola je trostruka. Prvo, projekt kontrolira međunarodna agencija "Deloite Touche" koja je izabrana na međunarodnom natječaju. Drugo, Svjetska banka u kontrolu šalje svoje misije dvaput na godinu, a treća je kontrola naravno revizija Ministarstva financija. Osim toga, novac nitko niti drži niti vadi iz džepa, nego se na temelju poslova povlači s računa banke iz Washingtona - kaže Orešković, i odbacuje sve špekulacije o tome da se netko okoristio novcem kredita.
Ministarstvo zdravstva angažiralo je za neke projekte reforme neke domaće stručnjake koji su u statusu savjetnika. U tom se kontekstu najčešće spominje Slaven Letica, za kojega se govori da je svoje savjetničke usluge naplatio u milijunima dolara. No prema Oreškovićevim riječima, mjesečni honorar bio je po ugovoru za šest mjeseci 1660 kuna, i to za koncipiranje i pripremu Internetskih stranica Ministarstva zdravstva te za pripremu projekta promocije zdravlja. Prof. Orešković kaže da su u istom statusu i dr. Silvija Hunjadi-Antičević s Rebra za pripremu projekta hitne medicine u bolnici, dr. Milica Katić za projekt reforme primarne zaštite i dr. Vlasta Jasprica-Hrelec za hitnu medicinsku službu.
Edukacija naših liječnika u Australiji i Velikoj Britaniji
- Mislim da su to doista skromni honorari. A konzultanti za koprivnički projekt izabrani su na međunarodnom natječaju uz nadzor Svjetske banke i njihov ugovor za četiri godine vrijedi oko dva milijuna dolara. To nije samo njihov honorar, nego i cijena za edukaciju hitne medicine velike skupine naših liječnika u Australiji i za edukaciju druge skupine liječnika iz primarne zaštite u Velikoj Britaniji.
- Međunarodni ugovor Hrvatske i Svjetske banke ima snagu zakona, što je prihvatio i Sabor. U ugovoru su definirane sve komponente i troškovi. Dakle, ne određujem ja koliko će se potrošiti na konzultante, koliko na opremu ili edukaciju. Nema ni minimalnog prostora za bilo kakvo mijenjanje.
Piše Diana Glavina
