Ako europske banke, pritisnute financijskim problemima u matičnim
zemljama, i u budućnosti preko svojih “poslovnica”
u BiH budu povećavale ili održavale ionako visoke kamate na kredite, u
pomoć treb zvati arapske države-prijatelje BiH, čiji kapital
još nije načeo crv globalne recesije.
Jeftiniji novac
Jeftiniji arapski novac, smatraju u Udruzi poslodavaca FBiH,
preusmjeravao bi se u investicijske ili razvojne banke iz kojih bi se
stimulirao razvoj domaćih investicija, kao jednog od jamaca za
prevladavanje predstojeće krize u koju lagano tone BiH.
Da se radi o čistoj realnosti uvjerava nas direktor federalne Udruge
poslodavaca Ramiz Bakšić, napominjući da će s tim i
još nekoliko drugih mjera izići pred Vladu na sljedećoj
sjednici Ekonomskog socijalnog vijeća, koja je zakazana za 16.
prosinca. I sada, smatraju poslodavci, komercijalne banke nemaju
uporište davati kreditna sredstva po iznimno visokim
kamatnim stopama, još strožim uvjetima, jer bankarsko
tržište u BiH nosi manji rizik od, primjerice, većine
europskih država.
Kreditna sredstva
Predlagatelji traženja pomoći od bogatog arapskog svijeta pozivaju se
na poteze koje posljednjih dana vuku financijske kuće iz SAD-a.
Naime, Amerikanci su od četiri naftom bogate države Perzijskog zaljeva
zatražili gotovo 300 milijardi dolara pomoći kako bi se spriječio
globalni financijski kolaps. Samo od Saudijske Arabije tražili su 120,
od Ujedinjenih Arapskih Emirata 70, Katara 60 i Kuvajta 40 milijardi
dolara. U bližem okruženju to čini vlada Crne Gore, koja se od propasti
Prve crnogorske banke želi zaštititi arapskim kapitalom.
I federalni premijer Nedžad Branković, nakon sastanaka s poslodavcima i
sindikatima, kazao je “da važnu stavku čine kreditna
sredstva, ali po troškovima kapitala koji su prihvatljivi i
koji će održati njihovu konkurentnost”.
INICIJATIVA Prijedlog poslodavaca bh. vlastima o antirecesijskim mjerama
