Stanovništvo Banije sa strepnjom sluša posljednje rasprave u Saboru o nuklearki u Krškom. Hrvatska će, ne promijeni li se sporazum sa Slovenijom, morati zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada iz Krškog, a taj bi otpad po svemu sudeći mogao završiti na Trgovskoj gori na Baniji. Na kraju radnog vijeka nuklearke, 2023. godine, očekuje se 18.000 prostornih metara nisko i srednje radioaktivnog otpada, od čega bi polovicu trebala preuzeti Hrvatska. Doznaje se da bi Slovenija mogla od Hrvatske tražiti da i u kraćem roku od navedenog u ugovoru zbrine otpad.
- Prema sporazumu, Hrvatska mora preuzeti nisko i srednje radioaktivni otpad, ali i visoko radioaktivni otpad iz Krškog. Istodobno će Hrvatska do 2023. godine ukupno imati 50 prostornih metara svog radioaktivnog otpada. Stoga mislim da nam uopće ne treba odlagalište radioaktivnog otpada - misli Marijana Petir, HSS-ova saborska zastupnica, koja je jedina iz vladajuće koalicije bila protiv sporazuma o nuklearki.
Banijci su protiv radioaktivnog otpada u svom susjedstvu, no dosad nisu uspjeli zahtjevi za revizijom programa prostornog uređenja Hrvatske, čime bi možda i Trgovska gora otpala kao kandidat za odlagalište.
Osim toga, prema europskim standardima, radioaktivni otpad može se prevoziti samo autocestama širokim barem osam metara, a od Zagreba do Trgovske gore takve prometnice nema.
- Naša je zemlja mala, ali peta na svijetu po bioraznolikosti, a deset posto našeg teritorija su zaštićena područja. Stoga našu budućnost treba temeljiti na ekološkoj poljoprivredi i ekološkom turizmu, a za to nam sigurno ne treba odlagalište radioaktivnog otpada. Treba stoga preispitati odluku o gradnji odlagališta - zaključuje M. Petir.
Hrvatska nema nuklearnu elektranu i već više od četiri godine ne dobivamo struju iz Krškog. No, tisuće bačava s opasnim otpadom, kako stvari sada stoje, morat ćemo zbrinuti.
Renato Ivanuš
