Od istraživanja izravno povezanih s kliničkom praksom do forenzičke genetike, teme su koje su obuhvatile dvije znanstvene konferencije održane jučer u Splitu. Riječ je o devetoj po redu Hrvatskoj konferenciji o humanoj genetici te drugoj Hrvatskoj konferenciji o personaliziranoj i preciznoj medicini. Konferencije je svečano otvorio prof. dr. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu, a nastavile su se predavanjem renomiranog stručnjaka iz područja primjene umjetne inteligencije u razumijevanju mehanizma nastanka bolesti na molekularnoj i staničnoj razini te stvaranju nove generacije lijekova, prof. Mannolisa Kellisa s prestižnog američkog MIT-a.
Drugo pozvano predavanje održao je prof. Massimiliano Gnecchi, sa Sveučilišta u Paviji tijekom kojeg je iznio najnovije spoznaje o primjeni (induciranih) pluripotentnih matičnih stanica u liječenju nasljednih srčanih oboljenja te je najavio nove rezultate u kojima genetička analiza ima važnu ulogu u predikciji kliničke izraženosti aritmija povezanih s genetičkim oštećenjem ionskih kanala.
VEZANI ČLANCI:
– Klinička istraživanja oba pozvana predavača znatno pridonose razvoju novih terapijskih pristupa u liječenju nasljednih bolesti i njihovo je sudjelovanje na kongresu predstavljalo znatan iskorak u smjeru primjenjivosti znanstvenih istraživanja u kliničkoj praksi – poručili su organizatori konferencije na kojoj se govorilo i o najnovijim spoznajama vezanima za farmakogenomiku, znanstveno područje koje se razvija iznimnom brzinom i ima ključnu ulogu u preciznoj i personaliziranoj medicini. Naime, genetska predispozicija pridonosi u velikom postotku slučajeva uspješnom odgovoru organizma na pojedini lijek, a poznavanje individualne genetičke podloge može drastično smanjiti trošak i vrijeme potrebno za razvoj novog lijeka za određenu bolest.
Također, uslijedio je pregled tridesetogodišnjeg rada na identifikaciji ljudskih skeletnih ostataka u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, uključujući i identifikaciju nestalih osoba tijekom Domovinskog rata pa čak i Drugog svjetskog rata. Spomenute su brojne inovacije i tehnološki iskoraci u metodama i protokolima analize DNA u situacijama u kojima se dotadašnje, standardne metode identifikacije nisu pokazale uspješnima.
Obje konferencije samo su uvertira u veliku, 13. ISABS konferenciju Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, koja će se iduća tri dana održavati također u Splitu, a koja već tradicionalno u Hrvatskoj okuplja vodeće svjetske znanstvenike u ovom području, uključujući i slavne nobelovce.
