Da je tzv. Marakeški sporazum Ujedinjenih naroda o migracijama i dalje kontroverzan dokument u Europi, svjedoče i slučajevi koji su se dogodili u četvrtak u dvije zemlje Europske unije, Slovačkoj i Njemačkoj.
U Njemačkoj je taj sporazum usvojen, ali uz dodatan dokument koji naglašava da sporazum nema pravno obvezujući karakter za one zemlje koje su ga potpisale. Istog je dana slovački parlament odbio usvojiti sporazum, a ministar vanjskih poslova te zemlje Miroslav Lajčak do te se mjere ne slaže s tom odlukom parlamenta da je podnio ostavku.
“Nema pravne implikacije”
Njemački je parlament usvojio sporazum u četvrtak. Za usvajanje su glasala 372 zastupnika, protiv su bila 153, a 141 suzdržan. U dodatnom dokumentu tvrdi se da sporazum nema pravne implikacije u njemačkom zakonodavstvu ili pak u postupcima administracije. U tom se dodatnom dokumentu, koji je očito ustupak konzervativnom dijelu vladajuće koalicije, također jasno naglašavaju prioriteti razdvajanja legalne i ilegalne imigracije te zaštite vanjskih granica EU.
– Migracijski je pakt izuzetan uspjeh na polju međunarodne suradnje – rekao je pak ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas. S njime se slaže i kancelarka Angela Merkel, koja je stala iza dokumenta.
– Ovaj pakt za migracije, kao i pakt za izbjeglice, ispravan je pokušaj davanja odgovora na to kako riješiti globalne probleme djelujući zajednički i na međunarodnoj razini – rekla je Merkel. – Pakt ne zadire u suverenost nacionalnih država. I u našem je nacionalnom interesu da se uvjeti i regulacija za migracije poboljšaju – dodala je kancelarka.
No, ne gledaju svi u Njemačkoj isto na to pitanje. Čak i unutar same Kršćansko-demokratske unije (CDU) čuli su se i te kako disonantni tonovi, a kandidat za novog predsjednika CDU-a i trenutačni ministar zdravstva na saveznoj razini Jens Spahn već je pozvao na odgodu usvajanja.
Predsjednik Skupštine UN-a
S druge strane, slovački je parlament odbacio sporazum i čak je 90 zastupnika glasalo protiv, a 15 ga je podržalo. Zbog toga je ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak dao ostavku.
On je osobno bio zainteresiran da se sporazum usvoji jer je bio predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda kada je sporazum o migracijama prihvaćen. Lajčaka hrvatska javnost možda najbolje poznaje kao visokog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini od 2007. do 2009. godine.
No, Slovačka nije osamljena u toj poziciji jer su UN-ov Migracijski pakt dosad odbacile, većinom zbog percepcije o mogućem kršenju suverenosti zemalja u donošenju odluka, Italija, Slovačka, Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Australija, Izrael i Sjedinjene Države.
VIDEO: Europska vojska
Treba samo zemlje koje su odbacile marakeško smeće staviti na kartu, pa će se jasno vidjeti strategija. Uspostavljen je sanitarni kordon za zapadnu Europu na liniji Italija-Austrija-Mađarska-Slovačka-Poljska, još dodatno ojačan Češkom i Švicarskom. Dakle, glavni migrantski pravac prema zapadnoj Europi staje u Hrvatskoj, jer, iako je Slovenija usvojila Marakeš, postavila je žicu na granicu prema nama. Tu je još i Bugarska kao usmjerivač protoka migranata prema zapadnom Balkanu, kako se slučajno ne bi uputili istočnim krakom do Skandinavije. I to je ciljana strategija, ništa nije slučajno, Hrvatska je po nalogu globalista i Merkelice, uz operativno odrađivanje od strane udbaške anemične crkotine, ostavljena kao posljednji hot-spot i kao reciklažno dvorište za vraćanje neprilagođenih doktora i inženjera iz zapadne Europe.