Indonezijska tresetišta, kalifornijske šume, a odnedavno i goleme močvarne površine u Argentini, opustošeni su ekstremnim šumskim požarima i najava su sličnih događaja u budućnosti, ali i potrebe da ih se spriječi na globalnoj razini. Zbog klimatskih promjena koje izazivaju suše i zbog svih pojedinaca i tvrtki koje prekomjerno krče šume, stručnjaci očekuju da će se broj ekstremnih šumskih požara u idućih 28 godina povećati za 30 posto.
Požara sve više, hladnih noći sve manje
- Tamo gdje su se šumski požari povijesno događali, oni se mogu povećati, a tamo gdje se požari nisu povijesno događali, mogu postati češći - upozorio je znanstvenik australske vlade Andrew Sullivan, prenosi CNN. Tako nije čudno da su, uz šumske požare, u zadnje su vrijeme sve češći požari u područjima koja još donedavno nisu tako često gorjela, poput arktičke tundre i Amazonske prašume.
- Svjedočimo porastu broja požara u sjevernoj Siriji, sjevernom Sibiru, u istočnom dijelu Australije i u Indiji - rekao je Sullivan, urednik izvješća o sve većoj prijetnji od globalnih ekstremnih požara, koje su u srijedu objavili UN-ov Program za okoliš (UNEP) i neprofitna grupa GRID-Arendal, koja se bavi promicanjem informacija o zaštiti okoliša.
Istodobno je sve manje hladnih i vlažnih noći, koje su nekoć pridonosile ublažavanju razmjera požara, a to znači da ih je sve teže obuzdati i ugasiti, podaci su studije objavljene prošli tjedan u časopisu Nature.
Znanstvenici su ustanovili da noćne temperature u posljednjih 40 godina rastu brže od dnevnih, pa je sve više dovoljno toplih i suhih noći tijekom kojih se vatra uspijeva održati, čak 36 posto.
- Ta pojava rezultira još većim i ekstremnijim požarima, a iscrpljeni vatrogasci ne uspijevaju se odmoriti što znači da se ne mogu pregrupirati i revidirati strategije suzbijanja požara - rekla je Jennifer Balch, glavna autorica studije objavljene u časopisu Nature.
Svijet koji gori
Po UNEP-ovu izvješću, samo u Sjedinjenim Američkim Državama za borbu protiv šumskih požara godišnje se izdvaja čak 347 milijarda dolara. Na suzbijanje požara u Kaliforniji američka vlada potrošila je oko 3,1 milijardu dolara.
U izvješću UNEP-a vlade se pozivaju da preispitaju sredstva koja izdvajaju za požare te im se preporučuje da 45 posto svog proračuna usmjere na prevenciju i mjere pripravnosti, 34 posto na odgovor i strategiju gašenja požara i 20 posto na oporavak.
Šumski požari utječu na svaki aspekt društva, uključujući javno zdravlje, sredstva za život, biološku raznolikost i klimu. Istraživači UNEP-a, koje čini preko 50 stručnjaka sa sveučilišta, vladinih agencija i međunarodnih organizacija diljem svijeta, kažu da izvješće služi kao "putokaz" za prilagodbu na svijet koji gori.
Kada je riječ o šteti po javno zdravlje, nedavna studija pokazala je da izloženost dimu šumskog požara rezultira više od 30.000 smrtnih slučajeva u 43 analizirane zemlje. Druga studija pokazala je da je povećanje čestica dima šumskog požara 2020. dovelo do porasta slučajeva koronavirusa i smrtnih slučajeva u Kaliforniji, Oregonu i Washingtonu, piše CNN.
Potrebna je proaktivnost
- Svijet mora promijeniti svoj stav prema šumskim požarima, s reaktivnih na proaktivne, jer će šumski požari postati sve učestaliji i jači. To znači da se svi moramo bolje pripremiti - upozoravaju stručnjaci.
Smatraju da je potrebna izgradnja jače regionalne i međunarodne suradnje za pomoć drugim zemljama. Neke zemlje su, naime, u tome naprednije od drugih i svoje znanje mogu podijeliti s drugim zemljama.
- U ovom trenutku, ono što me drži budnim noću je to što još nema pravog globalnog odgovora, tako da trebamo više ulaganja u tu vrstu globalne platforme - rekao je Tim Christophersen, voditelj odjela za klimu pri UNEP-u, za CNN
U izvješću se priznaje da samom sustavu UN-a "nedostaje snažna ekspertiza za požare posvećena ovom izazovu", koju planiraju promijeniti nizom inicijativa koje bi pomogle zemljama.
VIDEO Ni Hrvatska nije imuna na požare, pogledajte kako je ljetos gorilo u Rogoznici