Prema narodnoj, kome se moliti nije ga kuditi, velike su tvrtke pozitivno reagirale na odluku Ministarstva financija da osnuje poseban porezni ured za velike poduzetnike. Taj bi ured zapošljavao 134 vrhunska porezna referenta, a prema načinu na koji je predstavljen lako se može zaključiti da Vlada smatra da se od najvećih tvrtki u zemlji, banaka i osiguravatelja može i treba naplatiti više poreza nego dosad.
Nered među malima
Najavljuju stoga da će pročešljati sve knjige i račune unazad tri godine. Hrvatska ima 609 velikih tvrtki, a uprave nekih od njih, poput Ine, Agrokora ili Nexe grupe, pomirljivo pozdravljaju formiranje ureda i odgovaraju da su i do sada bile predmet stalnog nadzora poreznika. Ravnateljica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec izjavila je pak da su 2011. poreznici bili u samo 30 velikih sustava, što je doista poražavajuće, ako je točno, ali nije propust tvrtki, već porezne administracije. Ovlašteni porezni savjetnik Ivan Idžojtin kaže da mu smeta negativistički ton pri pojašnjenju nove odluke.
– Po ovome proizlazi da dosad nismo imali ideju kako na poseban način pristupati velikim poreznim obveznicima, što nije točno. Zagrebački porezni ured godinama ima poseban odjel za velike obveznike, imaju ga i drugi uredi. Ne treba negativistički tvrditi da ničega nije bilo. Nadzor se uvijek radio prema kriterijima i kapacitetima poreznih ureda – kaže Ivan Idžojtin. Njegovo je mišljenje da je glavni problem kvaliteta ljudi koji tamo rade, a ne organizacijski ustroj službe.
– Osnovno je pitanje koliko će postupci nadzora biti pravedni i učinkoviti. Kvaliteta njihova rada je niska, kvaliteta nadzora loša. Ne mogu reći je li podatak o kontroli u samo 5 posto velikih tvrtki točan ili nije, ali ni to što naprave nije kvalitetno. Mi to znamo najbolje jer radimo na tim poslovima – kaže Idžojtić, jedan od 29 ovlaštenih poreznih savjetnika. Njegovo je mišljenje da će doći do istinskog pomaka u poreznoj sigurnosti i pravednosti tek onda kad se država pobrine za kvalitetu rada svojih nadzornih tijela.
Njegov kolega, također ovlašteni porezni savjetnik i potpredsjednik Komore ovlaštenih poreznih savjetnika Dubravko Kušeta kaže da veliki klijenti nemaju razloga protiviti se osnivanju ureda i ekipiranju poreznika jer su najuredniji obveznici.
– Puno je više nereda među malima. Ne očekujem velike afere ni bitno veće porezne prihode. Radim s velikim subjektima i znam da oni paze na propise i svoje obveze – tvrdi Kušeta. Smisao posebnog ureda vidi u tome da se onima koji najviše pridonose dade pažnja koju zaslužuju, a to se može učiniti koncentracijom najkvalitetnijih ljudi na jednom mjestu, naglašava.
Stalni uredi u tvrtkama
Slično razmišlja i Vlado Brkanić, ovlašteni računovođa i urednik strukovnog glasila, koji kaže da je i u drugim zemljama praksa da se u velike tvrtke postavljaju stalni porezni uredi. – Dnevna je komunikacija bitna jer se u hodu otklanjaju moguće pogreške u radu, a važno je i za interes porezne uprave. No, u tom je slučaju potrebna česta kontrola i rotacija poreznih referenata kako bi se suzbila moguća korupcija – kaže Brkanić. Inače, na jednog Linićeva “specijalca” došlo bi pet velikih tvrtki pa bi prema tome svaki od njih trebao provoditi četiri do pet dana mjesečno u dodijeljenoj mu tvrtki.
>> Na 609 najvećih tvrtki Linić šalje 134 porezna specijalca
dakle....ponovo farsa !