Iako zaokupljena diplomatskim aktivnostima i pripremama vezanim uz skoro austrijsko predsjedanje Europskom unijom, ministrica vanjskih poslova Republike Austrije i desna ruka saveznog kancelara Wolfganga Schüssela, Ursula Plassnik odgovorila je na nekoliko pitanja Večernjeg lista o položaju Hrvatske nakon što su u utorak, 4. listopada o. g., u Luxembourgu službeno otvoreni pristupni pregovori Hrvatske s Europskom unijom.
VL: Kad bi, prema vašoj procjeni, Hrvatska mogla postati punopravnom članicom EU?
U vremenskim sam procjenama vrlo oprezna. Od pitanja vremena, mnogo je značajnije pitanje kvalitete budućih koraka koje će poduzimati Hrvatska. Koliko će taj proces trajati, za mene je osobno sekundarno pitanje. Važno je da je proces počeo, da se nastavlja, da se intenzivira i da na kraju RH ostvari cilj i postane značajnim dijelom EU. No, nema sumnje da je početak pristupnih pregovora s Hrvatskom iznimno značajan zbog poruke ohrabrenja hrvatskom narodu, posebice mladima, da se isplatilo zalagati te da je postignuti napredak vrednovan. Bitnom točkom smatram i poruku da je nužno uložiti maksimalne napore da bi se ostvarili zacrtani ciljevi.
VL: Vi ste bili ključna osoba koja je Hrvatskoj širom otvorila vrata u EU. Može li Hrvatska i dalje računati na austrijsku pomoć?
Mislim da je Hrvatska vrlo dobro pripremljena za pregovore s Unijom, među ostalim i za teža pregovaračka poglavlja poput poljoprivrede, zaštite okoliša, brodogradnje i davanja državnih potpora. Sigurna sam da će Hrvatska članicama EU biti fer partner, otvorena i prijateljskog duha.
VL: Velika ste zagovornica bržeg približavanja i ulaska Hrvatske u EU. Kakve motive ima Austrija u smislu aktualnih gospodarskih i političkih odnosa s Hrvatskom?
Naše zemlje ne povezuje samo gospodarska suradnja Austrija je, primjerice, najveći strani ulagač u Hrvatskoj nego i dugogodišnja angažirana politika prema svojim susjedima. Za Austriju je normalno da se zauzela za Hrvatsku da njezina postignuća budu odgovarajuće vrednovana i da se pokuša pronaći put kako ukloniti još posljednju prepreku u postizanju pune suradnje Hrvatske s Haaškim sudom. Pritom moram svakako istaknuti da je Austrija uvijek s ostalim svojim europskim partnerima dijelila zajednički stav kako pri potpunoj suradnji sa Sudom za ratne zločine u Haagu nema obilaznica i prečaca. To i Hrvatska mora svojim postupcima pokazati kako bi bilo vidljivo da je riječ o pravnoj državi.
Unatoč zahtjevnosti dolazećih pregovora koji će zasigurno imati i teških faza, za Hrvatsku je važno da u novu etapu Europske unije uđe poletno i s pouzdanjem.
VL: Hoće li to biti dovoljno i onima manje naklonjenima Hrvatskoj unutar EU?
Hrvatska je u zapanjujuće kratkom vremenu napravila velike korake i njezin je put bio znatno zahtjevniji. Austrija je godinama ispunjavala ne baš jednostavne zadaće kako bi ušla u EU. Uvjeti za ulazak bili su tada nešto lakši, no skupili smo snagu i svu energiju i svladali sve zadaće. Uvjerena sam da će tako biti i s Hrvatskom. Pritom treba imati na umu da za ulazak u EU nisu dovoljne samo simpatije nego valja ostvariti napredak u dostignutim europskim standardima.
VL: Početkom 2006. Austrija preuzima predsjedanje Unijom. Što će biti prioriteti šestomjesečnog austrijskog predsjedanja Unijom?
Među ostalim, posebno težište bit će potpora zemljama zapadnog Balkana da se približe EU na temelju svojih postignuća. O značenju te potpore bilo je riječi i na ministarskom sastanku proširenog Regionalnog partnerstva u Budimpešti na kojem su, uz Austriju i Sloveniju, sudjelovale i četiri zemlje Višegradske skupine te moji kolege iz država zapadnog Balkana. Ocijenjeno je da je Hrvatska dosad postigla najveći napredak te da zemlje zapadnog Balkana mogu pridonijeti stabilizaciji cijele Unije.
VL: Kako ste vi osobno doživjeli odluku o početku pregovora Unije s RH?
Bio je to osjećaj radosti, zbog Hrvatske, ali i cjelokupne regije kojoj je tim činom poslana poruka ohrabrenja. Istodobno sam osjećala i zahvalnost što smo svi mi zajedno imali priliku pomoći u donošenju te važne odluke.
Pogled u budućnost
VL: Kako vi vidite ulogu Hrvatske u regiji?
Ako Hrvatska i dalje nastavi dosljedno i angažirano ići zacrtanim putem, hrvatski primjer postat će uzor cijeloj regiji. Na temelju čestitki, u Budimpešti sam ovoga tjedna dobila dojam da ostale zemlje zapadnog Balkana iskazuju priznanje i poštovanje Hrvatskoj na važnom koraku koji je nedavno učinila na putu u EU.
Zbog tog važnog koraka neki su vam predbacili da ste prohrvatski usmjereni.
Ma ne! Poznato je da se Austrija godinama snažno angažira u svom susjedstvu, pa se tako zauzela i za Hrvatsku.
Nakon što ste uveli Hrvatsku u EU, Hrvatsku je zapljusnula prava plassnikomanija. Sa svih strana pljušte pohvale upornoj i nepopustljivoj austrijskoj ministrici, a neki bi vam najradije sagradili i spomenik, kao Mocku i Genscheru u vrijeme priznanja Hrvatske.
Molim vas, prenesite svima, jer mi je to posebno važno, da nije riječ o zaslugama mene kao osobe. Pristupni su pregovori u ovlasti EU, a Hrvatska ih je počela zahvaljujući svojoj vladi i narodu koji su poduzeli sve potrebne korake kako bi se to uistinu i dogodilo. Stoga čestitke svim Hrvaticama, Hrvatima i hrvatskoj Vladi koji su smogli snage uspješno kročiti putem koji im je otvorio pregovore.
Naravno da sam se ja, kao uostalom i Austrijanci, zauzela za Hrvatsku, no pritom se ne smije zaboraviti da smo na svojoj strani imali i hrvatske prijatelje, u prvom redu moga mađarskog kolegu Ferenca Gyurcsanyja te slovenskog i slovačkog, Dimitrija Rupela i Eduarda Kukana. Njih samo spominjem kao predstavnike zemalja iz skupine koja se zauzimala za RH.
