Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pred zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu drži godišnji govor o stanju Europske unije, njezin posljednji u ovom mandatu. Glavna poruka je da Europa danas mora "odgovoriti na zov povijesti" kao što je to učinila nakon II. svjetskog rata, kad je ideja europskih integracija nastala i počela se provoditi u praksi. Danas taj odgovor na zov povijesti znači da EU treba biti puno odlučnija u svemu što radi, od daljnjeg proširenja do borbe protiv klimatskih promjena i očuvanja konkurentnosti u svijetu.
- Kad je Europa hrabra i ujedinjena, ona postiže rezultate - poručuje predsjednica Europske komisije.
Von der Leyen u ovom govoru o stanju Unije podvlači crtu pod uspjehe ostvarene ranijih godina, ali i govori o prioritetima i vodećim inicijativama za sljedeću i godine nakon sljedećih europskih izbora (u lipnju 2024.). Očekuje se da će nešto reći i o daljnjem proširenju Europske unije, koje je kao ideja dobilo novi zamah nakon davanja statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini, ali tek se treba vidjeti kako ideju o daljnjem širenju Unije provesti u praksi.
- Naša Unija danas odražava viziju onih koji su sanjali bolju budućnost nakon II. svjetskog rata. Budućnost u kojoj će Unija nacija, demokracija i ljudi raditi zajedno na dijeljenju mira i prosperiteta. Vjerovali su da je Europa odgovor na zov povijesti. Kada razgovaram s novom generacijom mladih ljudi, vidim tu istu viziju bolje budućnosti. Ta ista goruća želja da se izgradi nešto bolje. To isto uvjerenje da u svijetu neizvjesnosti Europa ponovno mora odgovoriti na zov povijesti. I to je ono što moramo učiniti zajedno - poručila je Ursula von der Leyen na početku svog govora.
Kasnije tijekom govora, govoreći o daljnjem proširenju, spomenula je da ne treba čekati na promjenu temeljnog ugovora Europske unije te da EU može postati spremna za proširenje puno brže nego što bi se dogodilo kad bi se čekalo na tu promjenu ugovora.
- Povijest nas sada poziva da radimo na dovršetku naše Unije... Moramo postaviti viziju za uspješno proširenje - rekla je von der Leyen. - To znači da moramo odgovoriti na praktična pitanja o tome kako će Unija s preko 30 država članica funkcionirati u praksi... Zbog toga Komisija počinje izrađivati niz pretpristupnih analiza politika, da bismo vidjeli kako bi se svako područje trebalo prilagoditi široj Uniji - dodala je.
Ovo je njezin zadnji govor o stanju EU u ovom mandatu predsjednice Komisije. Iako se uvelike spekulira da će tražiti novi mandat na čelu Komisije, von der Leyen se još o tome nije izjasnila. Ona se također spominje, premda samo u vrlo neslužbenim nagađanjima, kao moguća nasljednica Jensa Stoltenberga na mjestu glavnog tajnika NATO-a.
Predsjednica Komisije u svom govoru ističe svoje prioritete u zadnjoj godini mandata i osvrće se na postignuća u protekle četiri godine. Još jednom naglašava snažnu potporu Europe Ukrajini u obrani od ruske agresije, govori o zelenoj tranziciji i smanjenju ovisnosti o ruskoj energiji, o potrebi da se konačno usvoji predloženi novi pakt o migracijama i azilu, ali i o visokoj inflaciji s kojom se suočavaju Europljani.
- Prije četiri godine, Europski zeleni dogovor (Green Deal) bio je naš odgovor na zov povijesti. A ovo ljeto, najtoplije ikada zabilježeno u Europi, bilo je snažan podsjetnik na to. Grčku i Španjolsku pogodili su razarajući šumski požari, a samo nekoliko tjedana kasnije pogodile su ih razorne poplave. Vidjeli smo kaos koji izazivaju ekstremne vremenske prilike, od Slovenije do Bugarske i diljem naše Unije. To je stvarnost kipućeg planeta. Europski zeleni dogovor rođen je iz te potrebe da se zaštiti naš planet, ali također je zamišljen kao prilika za očuvanje našeg budućeg prosperiteta - rekla je Ursula von der Leyen.
Jedna od velikih vijesti skrivenih u govoru je najava da će Europska komisija otvoriti istragu usmjerenu protiv preplavljivanja tržišta jeftinim električnim vozilima iz Kine, čija je cijena "umjetno niska zbog visokih državnih poticaja".
- Europa je otvorena za konkurentnost, ali ne i za utrku prema dnu. Moramo se obraniti od nepoštenih poslovnih praksi. Ali istovremeno je važno ostaviti otvorenima kanale komunikacije i dijaloga s Kinom. Jer postoje teme oko kojih možemo i moramo surađivati - poručila je.
Govoreći o Ukrajini, Ursula von der Leyen spomenula je jedno ime i ispričala emotivnu priču o Viktoriji Amelini.
- Na dan kada su ruski tenkovi prešli granicu s Ukrajinom, mlada ukrajinska majka krenula je u Prag kako bi svoje dijete dovela na sigurno. Kad joj je češki granični službenik udario pečat u putovnicu, počela je plakati. Njezin sin nije razumio. I pitao je majku zašto plače. Odgovorila je: “Zato što smo kod kuće”. “Ali ovo nije Ukrajina”, ustvrdio je on, a ona je objasnila: "Ovo je Europa”. Toga je dana ta ukrajinska majka osjećala da je Europa njezin dom. Jer “dom je mjesto gdje vjerujemo jedni drugima” - prepričala je predsjednica Europske komisije i nastavila:
- Ljudi iz Ukrajine u Europljane su se mogli pouzdati. Zvala se Viktorija Amelina. Bila je jedna od sjajnih mladih spisateljica svoje generacije i neumorni borac za pravdu. Nakon što je sina smjestila na sigurno, Viktorija se vratila u Ukrajinu kako bi dokumentirala ratne zločine Rusije. Godinu dana kasnije, dok je bila na večeri s kolegama, ubila ju je ruska balistička raketa. Žrtva ruskog ratnog zločina, jednog od bezbrojnih napada na nedužne civile. Amelina je tog dana bila s tri prijatelja, uključujući Héctora Abada Faciolincea, kolegu pisca iz Kolumbije, koji sada sudjeluje u kampanji informiranja stanovnika Latinske Amerike o ruskoj ratnoj agresiji i napadima na civile pod nazivom "Aguanta, Ucrania" (Ukrajino, izdrži!). Héctor nije mogao ni zamisliti da bi i sam mogao postati žrtvom. Nakon svega kaže da ne shvaća zašto je on preživio, a ona morala poginuti. Sada želi ispričati svijetu priču o Viktoriji. Da se sačuva uspomena na nju i da se rat završi. Čast mi je što je Héctor danas ovdje s nama. I želim da znate da ćemo održati živim sjećanje na Viktoriju i sve druge žrtve. Aguanta, Ucrania. Slava Ukrajini! - zaključila je Ursula von der Leyen.
VEZANI ČLANCI:
Stanje je savršeno i sve ide po planu. Europska se djeca svakodnevno pobacuju, gej parade bujaju, transvestiti su u udžbenicima za prve razrede, razvoda "ko pljeve", migranata sve više, zamjena stanovništva ide svojim tijekom.