Dok je u Hrvatskoj posjedovanje marihuane za osobnu upotrebu od siječnja lani prekršaj i zasad se službeno ne govori o legalizaciji marihuane u medicinske svrhe, posljedice potpune legalizacija trave u Koloradu odrazit će se na globalnoj razini i ta presedanska odluka priprema je terena za to da se marihuanu tretira kao alkohol i cigarete.
Ugrožavanje mladih
Smatra to neuropsihijatar prof. dr. sc. Slavko Sakoman, predsjednik stručnog savjeta Ureda za droge Vlade RH. Iako i kod nas postoji inicijativa “Želimo referendum za legalizaciju marihuane”, koju su na Facebooku podržale 44.852 osobe, nije realno da će u nas doći do legalizacije trave u medicinske svrhe, dok to ne učini većina zemalja EU.
– Mnogo važnije pitanje od legalizacije marihuane u medicinske svrhe su implikacije koje će potpuna legalizacija marihuane u Koloradu imati na globalnoj razini. Ona marihuanu dovodi na poziciju treće javno dostupne droge, nakon alkohola i cigareta. Tom liberalnom odlukom priprema se teren za promjenu dosadašnje pozicije marihuane. SAD je najveći financijer UN-a, a UN-ove konvencije su protiv legalizacije marihuane! Kad jedna država u SAD-u potpuno legalizira marihuanu, želi se u dugoročnoj perspektivi postići da građani zapadnog svijeta imaju legalan izbor između alkohola, cigareta i marihuane. Podaci govore da 30 do 40 % mladih u zapadnom svijetu želi konzumirati travu. Cilj političkih elita je da legalizacijom marihuane udovolje građanima koji će biti zadovoljni jer je mogu konzumirati, da smanje troškove represivne politike, a od legalizacije će se puniti budžeti i rasti profiti, koje sada duhanska industrija gubi zbog sve represivnije politike prema duhanu – kaže prof. Sakoman.
Prema Huffington Postu, u tjedan dana trgovci travom u Koloradu su napravili pet milijuna dolara prometa.
– Problem je što u Koloradu marihuana postaje dostupna svim punoljetnim građanima. No, tko će kontrolirati hoće li 21-godišnjak kupiti 28 grama trave za 18-godišnjaka? Tako se ugrožava mladu populaciju. Za tinejdžere je marihuana štetnija od cigareta jer u većoj koncentraciji na nekoliko sati mijenja osobu. Nikotin je štetan, no ne utječe na psihosocijalno funkcioniranje, ne mijenja ponašanje osobe, dok to nije slučaj kod kanabisa – govori Sakoman.
‘Trava’ uz antidepresive
Iako postoje razlozi za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe, napominje da nisu rađene kliničke studije da lijek iz te biljke ili pušenje marihuane koristi u liječenju teških bolesti.
– Marihuana ima opojno djelovanje na mozak pa se teško bolestan čovjek koji je konzumira bolje osjeća i odatle te priče da je lijek. Nije ona lijek, nego umanjuje simptome patnje. Prema procjenama SZO-a depresija će do 2020. postati druga najraširenija bolest na svijetu. A legalizacijom marihuane otvara se mogućnost da se uz antidepresive za liječenje koristi i marihuana – kaže prof. Sakoman.
Dok je kod nas posjedovanje marihuane bilo kazneno djelo, okrivljeni su na sudu tvrdili da im pomaže u liječenju. Tako je D. J., koji boluje od multiple skleroze i koji je uzgajao i pušio travu da bi ublažio simptome bolesti, na Vrhovnom sudu 2012. oslobođen, ne zato što je sud smatrao da je marihuana lijek, nego zato što je riječ o beznačajnom djelu – u njegovu slučaju sud je zaključio da je pušio travu da bi suzbio simptome neizlječive bolesti.
Koj retardirani clanak. !! Marihuana tj knoplja je sigurno lijekovita biljka .mene najvise smeta to sta je ona zabranjena a alkohol ne samo sta je dozvoljen nego se svakodnevno reklamira iako je realno puno stetniji za organizam od marihuane. .zato.zato ili zabranit oboje ili legalizirat marihuanu.. Djeca koja rano propuše cigarete , rano će postati invalidi i živjet će kraće 20 i više godina. Glavni je sastojak duhanskog dima nikotin (C10 H11 N2), a pored njega prisutni su i nikotinimin, anabazin, metilanatabin, anatabin, izonikotien, N-metil-anabazin, nikotirin, nikotelin, 2,3-dipiridil, nornikotin, nikotoin, ugljični dioksid, cijanovodična kiselina, nadražljivi plinovi i pare, katran, arsen, krom, nikal i još oko 100 drugih štetnih tvari. . Jedna cigareta sadrži prosječno oko 10 mg nikotina, a za čovjeka je smrtonosna doza 0,05 grama,