Voditelj Uprave za europske integracije Osman Topčagić i glavni
pregovarač Igor Davidović jučer su vjerojatno više od ostalih
predstavnika političke elite bili svjesni koliko je BiH daleko od
Europske unije, kakvi pregovori, prilagodbe i izazovi očekuju državu
koja je iznutra još duboko podijeljena i nema institucija koje mogu
brzo usklađivati domaće zakonodavstvo.
Procjene govore kako će za usklađivanje propisa i njihovo zaživljavanje
trebati više desetaka milijardi eura. Kada BiH dobije status kandidata
s detaljim Acquisom uslijedit će najteži dio posla. Usklađivanje
zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (screening) proces je u kojemu će
BiH morati prilagoditi na tisuće zakona i propisa.
Radi se o čak 35 poglavlja koja se tiču slobode kretanja robe, slobode
kretanja radnika, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga,
slobode kretanja kapitala, javnih nabava. Uz to valja prilagoditi i
propise koji se tiču prava trgovačkih društava, pravo intelektualnog
vlasništva, tržišnog natjecanja, financijskih usluga, informacijskog
društva i medija te poglavlja poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Među ključnim su dijelovi usklađivanja propisa vezanih za sigurnost
hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor na koji otpada 40 posto
ukupnih pregovora. Slijede poglavlje o ribarstvu, prometna politika,
energetika, porezi, ekonomska i monetarna unija te statistika,
socijalna politika i zapošljavanje.
Poduzetništvo i industrijska politika, transeuropske mreže, regionalna
politika i koordinacija strukturnih instrumenata, pravosuđe i temeljna
ljudska prava, kao i prava, sloboda i sigurnost te znanost i
istraživanje, samo potvrđuje svu složenost toga procesa koji zaključuju
obrazovanje i kultura, okoliš, zaštita potrošača i zdravlja, carinska
unija, vanjski odnosi, vanjska, sigurnosna i obrambena politika,
financijski nadzor, financijske i proračunske odredbe te institucije.
Slijedi najteži dio posla
