Izaslanik mađarske naftne kompanije MOL krajem prošlog tjedna u Zagrebu susreo se s predstavnicima hrvatske Vlade te pritom prenio poruku vrha kompanije da su spremni pregovarati o promjenama upravljačke strukture u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ina, doznaje Večernji list iz izvora bliskih vrhu Vlade.
Sastanak – koji je održan u popriličnoj tajnosti neposredno nakon presude mađarskog suda Radimiru Čačiću, ali i više dana prije presude Ivi Sanaderu – u Vladi je protumačeno kao prvi ozbiljni pokazatelj spremnosti mađarske strane da međusobne nesuglasice pokuša riješiti otvorenim pregovorima.
>>Nervozni Mađari Hrvatskoj prijete međunarodnim sankcijama
Temelj za tužbu, ali...
No, prije pokretanja bilo kakvih poteza vezanih za Inu Vlada namjerava pričekati pravomoćnost presude.
– Presuda je nepravomoćna i treba vidjeti kako će cijeli postupak konačno završiti – rečeno nam je u Vladi. Teoretski, ako bi pravorijek suca Ivana Turudića dobio potvrdu na Vrhovnom sudu i postao pravomoćan, to bi mogao biti pravni argument za tužbu radi poništenja dioničarskog ugovora. Vlada, međutim, uopće ne razvija takve planove jer je svjesna da je pitanje odnosa MOL-a i Ine vrlo kompleksno i nije isključivo pravno. Dakako, ne treba zanemariti ni to što se cijeli slučaj događa u iznimno osjetljivom trenutku kraja procesa pridruživanja Europskoj uniji, pa u Vladi žele pod svaku cijenu izbjeći bilo kakav dojam političkog utjecaja na suđenje Ivi Sanaderu i njegov konačni ishod.
No, ako do pregovora dođe, u Vladi planiraju okupiti pregovarački tim koji će biti sastavljen od desetak naftnih, pravnih i ekonomskih eksperata iz Hrvatske i iz inozemstva. Njihova će osnovna pregovaračka pozicija biti to da utjecaj Hrvatske u Ini mora odgovarati njezinom vlasničkom udjelu, a da MOL mora poštovati sve obveze koje je kao strateški partner preuzeo međudioničarskim ugovorima iz 2003. i 2009. godine. A te obveze, među ostalim, podrazumijevaju modernizaciju obiju Ininih rafinerija, ulaganja u razvoj domaćih nalazišta, zajednička ulaganja Ine i MOL-a na trećim tržištima te preuzimanja u regiji.
Veliki dio tih obećanja nije ispunjen, pa se tako MOL samostalno agresivno širio u regiji, preuzimajući lance benzinskih postaja u Sloveniji, Srbiji i hrvatski Tifon, do ove godine razvoj domaćih nalazišta bio je zanemaren, a Ina u deset godina nije osigurala ni jednu novo strano nalazište. Posebna priča su rafinerije, gdje je u modernizaciji riječke završena tek prva faza, a u Sisku proces potpuno stopiran. Dakako, to su samo ciljevi, a njihovu provedbu Vlada namjerava osigurati povećanjem vlastitog utjecaja na poslovanje kompanije.
U kolikom opsegu, u Vladi ne žele još otkriti, jer vjerojatno ne žele narušiti svoju pregovaračku poziciju, no može se doznati kako će povratak operativnih ovlasti na upravu kompanije biti conditio sine qua non. To bi formalno moglo značiti i ukidanje odbora izvršnih direktora, čije bi ovlasti odlučivanja preuzela uprava. Budući da MOL-ovi predstavnici u tom tijelu imaju većinu, postoji ideja da se izmjenama međudioničarskog ugovora precizno odredi niz strateških odluka koje je nemoguće donijeti bez pristanka hrvatske strane. Opseg takvih odluka bio bi velik i protezao bi se od donošenja investicijskih i poslovnih planova, preko odlučivanja o poslovnim akvizicijama, do potpisivanja vrijednih ugovora – kao što su primjerice ugovori o nabavi nafte.
Pritisak na MOL sve jači
Hoće li MOL biti spreman pristati na zahtjeve hrvatske strane, još je neizvjesno, no evidentno je da je pritisak na toj kompaniji sve jači. U velikoj mjeri tome je pridonijela i nepravomoćna presuda protiv Sanadera, a indikativnom se u tom kontekstu mogla smatrati jučerašnja izjava Hannesa Swobode, vođe Europskih socijaldemokrata u Europskom parlamentu, koji je za Hrvatsku televiziju izjavio kako smatra da bi se nakon Sanadera koji je osuđen da je primio mito, pravosuđe trebalo pozabaviti tvrtkom koja je to mito dala.
Također, Vlada je proteklih mjeseci donijela ili pripremila više zakonskih akata koji izravno utječu na poslovanje kompanije. Primjerice, Zakonom o energiji Vlada je dobila ovlasti da Ini i svim ostalim energetskim sektorima nameće obveze modernizacije i upravljanja njihovim objektima, dok bi novim Zakonom o ugljikovodicima trebao biti potpuno reorganiziran domaći sustav upravljanja mineralnim bogatstvima, te povećane naknade za eksploataciju.
Stoga je Vlada jasno demonstrirala odlučnost da i mimo odnosa u Ini zaštiti svoje strateške energetske interese, a kombinacija tih pritisaka vjerojatno je nagnala Mađare da sjednu za pregovarački stol.
>>Nije MOL spasio Inu, već Vlada otpisom dugova
"Uskoro nova nagodba o Ini" ?!?! ... pažljivo sam pročitao članaka a nigdje ni naslutiti da bi to moglo biti ikada a ne uskoro ? ... strava ...