OBJAVLJENI DETALJI

VIDEO Predstavljena velika porezna reforma: Evo tko će plaćati porez na nekretnine, a kome rastu plaće

Zagreb: Ministar Primorac održao prezentaciju o novom krugu porezne reforme
Foto: Matija Habljak/PIXSELL
1/15
23.09.2024.
u 14:46

Ministar Primorac je predstavio popis šest zakonskih akata koji se mijenjaju: Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Ministar je zatim prošao kroz svaki od elemenata koje mijenja u ovom poreznom sustavu. Prvi, po njegovu mišljenju i najvažniji, jest unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina.

Ministar financija Marko Primorac predstavio je u ponedjeljak, 23. rujna, novi krug porezne reforme na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Nakon toga, iza 13 sati, detalje reforme predstavio je i javnosti. Uvodno je Primorac podsjetio na dosadašnja porezna rješenja aktualne Vlade, kazavši da je njima od 2016. građane rasteretila za oko dvije milijarde eura godišnje.

Nastavio je potom govoriti o izmjenama koje će se danas predstaviti. "One idu u smjeru povećanja pravednosti poreznog sustava. Snažno rastu cijene nekretnina i najma zbog premalog oporezivanja. Tu mislim i na dohodak od najma, posebno kratkoročnog najma. Suočavamo se i s problemom manjka radne snage", rekao je. 

Nekoliko je ciljeva, kaže Primorac, ove porezne reforme. "Želimo unaprijediti sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznog opterećenja dohotka od turističkog, odnosno kratkoročnog najma, provoditi daljnje porezno rasterećenje rada, poticati povratak hrvatskih građana radi demografskih ciljeva i potreba tržišta rada, ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada, digitalizirati i administrativno rasteretiti porezni sustav i jačati poreznu disciplinu", rekao je Primorac.

Foto: Vlada Republike Hrvatske/Screenshot

Predstavio je potom popis šest zakonskih akata koji se mijenjaju: Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Opći porezni zakon, Zakon o Poreznoj upravi i Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Prošao je potom ministar kroz svaki od elemenata koji mijenja u ovom poreznom sustavu. Prvi od njih je, po njemu, i najvažniji, a to je unaprjeđenje sustava oporezivanja nekretnina. "Tržište nekretnine počelo se kretati u nepoželjnom smjeru. Nekretnine su se počele kupovati ne s ciljem rješavanja stambenog pitanja, već prije svega s ciljem ulaganja, pa ponekad i iz spekulativnih razloga", kaže Primorac.

VEZANI ČLANCI:

Sve to dovelo je do povećanja cijena nekretnina, ali i do toga da imamo više od 600 tisuća praznih nekretnina ili se one koriste samo za kratkoročni najam. "Ciljevi ove reforme nastoje umanjiti neravnoteže na tržištu nekretnina. Neće se drastično srušiti cijena nekretnina, to ne bi bilo ni poželjno, ali će sigurno poslati poruku", kaže ministar.

Pojasnio je potom da porez na nekretninu neće plaćati onaj tko koristi nekretninu ili je dugoročno iznajmljuje. Kaže da će se porez na nekretnine primarno plaćati na stambene nekretnine, dok se neće plaćati za nekretnine koje služe poljoprivredi, obavljanju proizvodne i neproizvodne djelatnosti (prema odluci o komunalnoj naknadi). Porez će se plaćati od dana početka stvarnog korištenja, naglasio je. Da bi netko bio oslobođen plaćanja, potrebno je da objekt bude u dugoročnom najmu barem 10 mjeseci godišnje.

Porez se neće plaćati za nekretnine koje onemogućavaju funkcionalno stanovanje u njima. Također, izuzete će biti nekretnine koje ne mogu služiti stanovanju. I pravne osobe će biti obveznici plaćanja poreza na nekretnine, izuzev onih osoba koje dođu u posjed nekretnine kao zamjenu za nenaplaćena potraživanja, i to šest mjeseci. Nakon proteka roka od šest mjeseci i za te zgrade će se plaćati porez na nekretnine.

Foto: Vlada Republike Hrvatske/Screenshot

Porez na nekretnine neće se plaćati na zgrade koje služe javnoj namjeni i one koje su namijenjene za smještaj starijih osoba. Također, jedinice lokalne samouprave (JLS) mogu odlučiti osloboditi socijalno ugrožene građane od plaćanja ovog poreza. "To ne znači da će se donositi diskrecijska odluka u svakom pojedinom slučaju, već da je potrebno raspisati jasne kriterije na temelju kojih će se eventualno oslobađati pojedine skupine. To može biti, primjerice, dohodak po članu kućanstva", pojasnio je.

Porez će se obračunavati prema stanju na dan 31. ožujka. Ako je nekretnina prazna ili u kratkoročnom najmu, uz sve spomenute uvjete, porez će se morati platiti. Omogućavamo i jednostavan obračun i zaduživanja tog poreza, kaže Primorac. "Svatko tko ne bude imao ugovor o dugoročnom najmu 31. ožujku, znači da ne može do kraja kalendarske godine prikupiti 10 mjeseci za dugoročni najam i takve će osobe biti podvrgnute poreznom oporezivanju", pojasnio je. Dugoročni najam će provjeravati Porezna uprava. Ako netko proda nekretninu nakon što je porez već plaćen, neće imati pravo na povrat dijela tog poreza, dok će kupac platiti porez tek sljedeće godine.

Foto: Screenshot/Vlada.hr

Ako podaci ne budu dostavljeni, predviđene su kazne u iznosu od 1000 do 6000 eura. Država je postavila raspon poreza od 0,6 do osam eura po kvadratnom metru, dok će jedinice lokalne samouprave odlučiti koliko će naplaćivati unutar tog raspona. Ako općina ili grad ne donesu odluku, primjenjivat će se visina poreza na kuće za odmor za 2024. godinu, kaže ministar. "Što to konkretno znači? Primijenit će se iznos poreza po kvadratnom metru kakav je lokalna jedinica primjenjivala za kuće za odmor, s obzirom na to da dolazi do de facto transformacije jednog poreza u drugi", pojašnjava. Ako JLS nije imala ovaj porez u 2024., primjenjivat će se iznos od 0,6 eura po metru kvadratnom, dodaje ministar.

Dio prihoda od poreza ići će jedinicama lokalne samouprave (80 posto), a dio državnom proračunu (20 posto). Također, porez se uvodi od 1. siječnja 2025., no, kako bi se ispoštovala sva procedura, JLS će iznimno za ovu odluku moći donijeti odluku do kraja veljače 2025. "Nakon prve godine odluke će se morati donositi do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću."

Prešao je potom Primorac na porez na apartmane. "Porezno opterećenje dugoročnog najma sad je oko 8,4 posto, a kratkoročnog oko dva posto. Dakle kratkoročni je podoporezovan, dugoročni je višestruko više oporezovan. To je, uz nedostatak poreza na nekretnine, pridonijelo negativnim posljedicama, odnosno nemogućnosti ugovaranja dugoročnog najma", rekao je. Najavio je potom da se povećava donji prag poreza za kratkoročni najam, a kriterij će biti indeks turističke razvijenosti, koji je podijeljen u četiri kategorije. Za nekretnine koje se kratkoročno iznajmljuju u najrazvijenijim turističkim destinacijama plaćalo bi se paušalno najmanje 150 eura po krevetu, a najviše 300 eura.

Foto: Screenshot/Vlada.hr

Nastavio je potom Primorac prezentaciju govoreći o daljnjem rasterećenju rada. Ono će se, kaže, obaviti povećanjem neoporezivog iznosa plaće, povećanjem broja poreznih obveznika obuhvaćenih samo nižom stopom poreza na dohodak, smanjenjem gornje granice za utvrđivanje stopa poreza na dohodak i povećanjem iznosa pojedinih neoporezivih dohodaka.

Osobni odbitak povećava se s 550 na 600 eura, kao i odbici za uzdržavane članove i invalidnost. Viša stopa poreza na dohodak će se primjenjivati na osnovicu od 60 tisuća eura godišnje, a ne 50.400, koliko je bilo do sada. Povećavaju se i iznosi neoporezivih primitaka. Općine i gradovi će morati donijeti odluke o visini poreza i objaviti ih u Narodnim novinama do kraja veljače 2025. Osobni odbitak primjenjivat će se na cijelu godinu, neovisno o tome kad će JLS donijeti odluku.

Foto: Screenshot/Vlada.hr

Ministar Primorac je istaknuo da Vlada predlaže i važan korak u poticanju povratka hrvatskih državljana, s obzirom na prenapregnuto tržište rada. Jedna od ključnih mjera je, kaže, Primorac, oslobađanje od poreza na dohodak, što bi im olakšalo odluku o povratku. Već postoji takva mjera za mlade, a sada će se proširiti na iseljenike i njihove potomke, koji će, nakon najmanje dvije godine boravka u inozemstvu, biti pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Pritom neće biti oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko, naglasio je ministar.

Sljedeća komponentna je ujednačavanje veličine doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve sudionike na tržištu rada. Poslodavci više neće biti oslobođeni plaćanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za mlade radnike do 30 godina, jer, prema ministru, od te mjere su korist imali samo poslodavci, dok mladi nisu dobili veće plaće. Oni poslodavci koji već koriste ovu mjeru mogu je nastaviti koristiti do ukupno pet godina, ali od 1. siječnja neće se primjenjivati na nova zapošljavanja. Mladima do 25 godina i dalje će biti omogućeno 100% umanjenje poreza na dohodak, dok će oni od 26 do 30 godina imati 50% povrata poreza.

Ministar je zatim govorio o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Prag za ulazak u sustav PDV-a povećat će se s 40 na 50 tisuća eura. Kiosci će od sada morati izdavati račune. Također, financijske transakcije ilegalnih priređivača igara na sreću, koji su registrirani u inozemstvu, a nude usluge u Hrvatskoj putem web-stranica, bit će blokirane.

Ministar je najavio i da će općine ubuduće moći odrediti najniže stope poreza na dohodak do 20 posto, manji gradovi do 21 posto, veći gradovi i županijska središta do 22 posto, dok će Grad Zagreb moći primijeniti stopu do 23 posto. Gornje stope bit će ograničene na 30 posto za općine, 31 posto za gradove, 32 posto za veće gradove i županijska središta te 33 posto za Zagreb. Donji limiti ostaju na 15 posto za niže i 25 posto za više stope.

Nakon ministrove prezentacije uslijedila su pitanja novinara. Zanimalo ih je i kako će se utvrditi je li neki stan prazan i treba li se plaćati porez na nekretnine. "Mi kontinuirano unapređujemo mehanizme koje u svojim rukama ima porezna uprava. Unaprijedili smo dio identificikacije poreznih obveznika, uz identifikaciju onih koji nekretnine iznajmljuju kratkoročno, a ti su također porezni obveznici ovog poreza. Mi ćemo se spajati na određene registre i baze koje su postojeće, primjerice na bazu komunalnih naknada. Tu ćemo imati vrlo jasno sliku i onaj koji bude smatrao da ne treba plaćati ovaj porez, dokazivat će da živi u toj nekretnini ili da je u najmu i tada će biti oslobođen", kazao je ministar.

Osvrnuo se potom i na nekretnine koje nisu funkcionalne za stanovanje, zbog čega će biti izuzete od poreza za nekretnine. Tko će odlučivati koje nekretnine će biti izuzete, zanimalo je novinare. "Tu će biti potreban dodatni angažman ili Porezne uprave ili jedinice lokalne samouprave. Imamo crvene naljepnice i sl., a imamo i one za koje je jasno da nisu za stanovanje. Svaki pojedinačan slučaj će se morati propitkivati i tu će biti teret na JLS-u i Poreznim upravama", kazao je. 

FOTO Sve je porazbijeno, napušteno, pokradeno i prekriveno plijesni: Ovako danas izgleda sablasno zapuštena Titova škola

Zagreb: Ministar Primorac održao prezentaciju o novom krugu porezne reforme
1/25

Komentara 125

CB
Crn biser
13:55 23.09.2024.

HDZ će nas prodati strancima putem ovog poreza koji će rasti iz godine u godinu pa kad naši ljudi ne budu mogli plaćati ogromne namete na kuće i stanove, morat će prodavati ognjišta stranim gospodarima! Kuće i stanovi su zadnje što jamči kakvu takvu suverenost HR naroda, a za par godina ćemo zbog HDZ-a ostati i bez toga i postati sluge u vlastitoj zemlji! Nitko jedan neprijatelj nije uspio pretvoriti Hrvate u roblje, ali plenković i HDZ hoće! Svi na ulice! Hoćemo referendum!!!

CE
Celar
13:24 23.09.2024.

Prijevara stoljeca, porobljavanje i pljacka stanovnistva. Ipak HDZ mora prikupiti novac za kupnju iducih izbora. Vremenom ce taj porez sve vise siriti i onda cemo ga i za svoje kuce placati!

Avatar JohnnyBravo
JohnnyBravo
13:19 23.09.2024.

Vremenom će se porez plačati na sve nekretnine, ovo je samo uvod. Riješenje je samo jedno, narod treba izači na ulice jer će vas žive oderati.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije