Četiri kandidata za izbor budućeg glavnog državnog odvjetnika predstavljaju na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe, u srijedu od 9 sati, svoje programe, nakon čega će odgovarati na pitanja članova Odbora i zainteresiranih zastupnika. Prvi se predstavio odvjetnik Mladen Dragičević, zatim aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, potom sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i na koncu zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.
Tekstualni prijenos uživo
17:18 - Saborski Odbor za pravosuđe je nakon iznošenja njihovih programa, dao podršku svoj četvorici kandidata. Uz Turudića i Wagnera, svoje programe ranije u srijedu predstavili su odvjetnik Mladen Dragičević i zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić. Riječ je o četvorici kandidata koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo Vladi RH.
Ranije je Vlada prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će naknadno obaviti razgovore sa četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva.
Razgovore s kandidatima obavit će uz premijera, potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.
17:00 - Tijekom ispitivanja Wagnera, Daliju Orešković (SSIP) zanimalo je kako će se Wagner nositi s eventualnim opstrukcijama u radu, a odgovorio joj je da su se takve situacije događale u njegovoj 30-godišnjoj karijeri.
''Ako osjete da ste čvrsti, neće vas uvlačiti u neke kombinacije. Znaju oni koga mogu, ali onda nećete dobiti neke predmete ako pretpostave da ste se postavili čvrsto'', kazao je. Govoreći o stanju u DORH-u, Wagner je ocijenio da ljudi neće dobro raditi ako nisu motivirani. ''Vrlo je važna uloga vođe. Treba unijeti optimizam. DORH nije služba koja treba uvijek kukati. Treba se snaći s onime što imamo'', zaključio je.
15:30 Počelo je predstavljanje Nikše Wagnera.
Zamjenik splitskog Županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner kao strateške ciljeve u svojemu programu navodi inzistiranje na kompetentnim stručnjacima, kvalitetnoj administrativnoj podršci, promjeni percepcije Državnog odvjetništva u javnosti, kadrovskom ekipiranju i stalnom nadzoru rada zagrebačkih državnih odvjetništava.
Wagner se zalaže i za osnaživanje Odsjeka za ratne zločine, sužavanju nadležnosti USKOK-a s naglaskom na kvalitetu rada, pokretanju rada odjela za istraživanje imovinske koristi te smanjenju troškova.
Nikša Wagner počeo je predstavljanje naglasivši svoje iskustvo i činjenicu da je već jednom bio kandidat prije četiri godine. Istaknuo je da se situacija u Državnom odvjetništvu nije promijenila te istaknuo problem krize vođenja. Wagner smatra da je potrebno izabrati vođu koji će dostojanstveno, stručno i pošteno predstavljati DORH. - To je specifična pravosudna instituacija jer je jednom nogom ministar, a drugom sudac. Dužan je provoditi politiku koju su propisali Sabor i Vlada, a s druge strane, mora osigurati maksimalnu neovisnost - kazao je.
15:10 Završilo je predstavljanje Ivana Turudića. Sada slijedi 10-minutna stanka, nakon čega će se predstaviti posljednji kandidat za poziciju glavnog državnog odvjetnika, Nikša Wagner.
13:20 Krenule su replike na izlaganje Turudića. Sandra Benčić postavlja pitanje Turudiću o susretu s Josipom Rimac, bivšom gradonačelnicom Knina, i želi saznati jesu li razgovarali o slučaju Vjetroelektrane. Turudić je i ranije kazao da je Rimac od njega tražila ubrzavanje slučaja. - Govorio sam istinu. Primio sam je kao predsjednik suda, na njen zahtjev. Prekinuo sam razgovor nakon što sam upitao radi li se o tom predmetu - kazao je Turudić.
O istoj temi Turudića je pitala i Dalija Orešković, na što je on kazao da je sve već rekao Sandri Benčić. - Ja sam iznio kronologiju kakva je bila. Ako se vama ne sviđa taj odgovor, žao mi je - poručio je.
Zekanović je i Turudića pitao o curenju informacija iz istraga. - Sad je u zakonodavnoj proceduri izmjena zakona. Kad je 2008. donesen Zakon o kaznenom postupku, izvidi i istraga bili su tajni. Odlukom Ustavnog suda, istraga je postala nejavna, a izvidi su ostali tajni. Ostala je jedna rupa i sad se želi sanirati postojeća situacija. Što se tiče izmjene stavka, mislim da je to u redu - odgovorio mu je sudac Turudić.
Zlata Đurđević postavila je pitanje Turudiću o optužbama za nasilno ponašanje tijekom njegova mandata kao predsjednika Županijskog suda. Turudić je odgovorio da su to samo glasine te da neće komentirati. - I ja sam čuo svakakve glasine o vama pa ih ne bi iznosio - odgovorio je Turudić.
Urša Raukar pitala ga je o prijateljstvu s obitelji Mamić i o njegovoj "nepristranosti" kada se odlučivalo o Mamićevoj žalbi. - Niste bili nepristrani i niste se izdvojili iz vijeća koje odlučuje o žalbi vašeg prijatelja, kako očekivati da ćete biti nepristrani kao glavni državni odvjetnik - upitala je, na što joj je Turudić odgovorio: "U predmetu Marija Mamića nisam donosio nikakvu odluku. Tražio sam da se dostavi cijeli spis, nisam utjecao na odluku, praksa je tražiti spis."
O Mamićima, ali i Josipi Rimac i Dragana Kovačević, upitala ga je i Sandra Benčić. Turudić je kazao da ne vidi ništa sporno u tome što poznaje te ljude.
- Što se tiče Zdravka Mamića, nikada nisam tajio da sam ga upoznao prije 30 godina. Jesam li ja znao što će raditi u svom budućem životu? Otišli ste malo predaleko i uskraćujete mi prava koje ima svaki čovjek - odgovorio je kandidat za šefa DORH-a, kazavši da on ima pravo birati krug ljudi s kojima se druži. - Da, poslao mi je Mamić čestitku za Božić, ja sam rekao: 'Hvala, također.' Mislite da je to nedopustivo? Mislim da mentalna higijena koju vi zagovarate u demokratskom društvu nije primjerena - dodao je Turudić.
Na to se nadovezala Dalija Orešković, koja je kazala da Turudić ima pravo na svoj krug ljudi, no da i oni imaju pravo propitkivati njegovu ulogu. Orešković ga je pitala i koji mu je motiv da se prijavi za poziciju šefa DORH-a, kada ga se, kako je kazala, percipira kao jednu od najmoćnijih osoba u pravosuđu. - Moj je motiv opće dobro, razlika je možda par stotina eura, ali gubim neke zarade koje ne bih mogao raditi - rekao je.
VEZNI ČLANCI:
13:00 Treći se predstavlja sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić.
Sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić u svojem programu, među ostalim, zagovara ideju protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto. Uz to, smatra i kako bi se sjedište USKOK-a zbog praktičnosti trebalo nalaziti bliže zgradi DORH-a u zagrebačkoj Gajevoj ulici, a ne biti dislociran, kao što je trenutno slučaj.
Upravo je kandidatura suca Turudića i prije zaključenja natječaja izazvala brojne negativne reakcije u javnosti, posebno oporbenih političara, ali i predsjednika RH Zorana Milanovića, koji je poručio da bi na tu dužnost trebala biti izabrana politički i stranački neovisna osoba.
Tijekom svog predstavljanja istaknuo je probleme, kao što su nedostatak zamjenika državnih odvjetnika, s 25% nepopunjenih mjesta, te ističe da 2022. nije zaposlen nijedan odvjetnički vježbenik, što doprinosi, kaže, lošoj percepciji pravosuđa. Turudić je kazao da prepoznaje probleme u pravosuđu, ali je istaknuo da ne može ponuditi brza i jednostavna rješenja. - Toga se grozim - rekao je. - Sjećam se jednog brzog i efikasnog suđenja - kardinalu Stepincu. Trajalo je 18 dana i donesena je presuda na koju nije bilo prava žalbe. Takve postupke sigurno ne bismo htjeli imati - dodao je.
Također, istaknuo je svoju otpornost na političke pritiske. - Otporan sam na sve vrste političkih pritisaka iako dobar dio vas u medijima priča da nije tako. Donio sam odluke koje nisu obojene pristranošću. Da bi se ostvarili rezultati, potrebna je potpora vlasti, odnosno mora imati logistiku Ministarstva pravosuđa. Neću dopustiti da se ikoga protežira i da se ikome popušta, ali neću dopustiti da se ikome pakuje. Mislim raditi slobodno i neovisno - kazao je kandidat za čelnika DORH-a.
12:50 Završilo je predstavljanje Emilija Kalabrića, nakon što je trajalo gotovo tri sata. Slijedi desetominutna stanka, nakon čega će se predstaviti Ivan Turudić.
10:30 Nakon što se predstavio okupljenima, počela su pitanja za kandidata Emilija Kalabrića.
Stjepo Bartulica postavio je pitanje Kalabriću o njegovom dugotrajnom iskustvu u sustavu, ocijenivši to kao minus. Kandidat odgovara da ne smatra svoje iskustvo iz DORH-a minusom, ističući da poznavanje sustava ima svoje prednosti.
Bartulica ga je upitao i smatra li on, kao aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice, da je ona trebala zbog slučaja Agrokor podnijeti ostavku. - Državni odvjetnik je pokrenuo istragu jer je postojala osnovana sumnja u kazneno djelo. Osnovana sumnja se razrješava tijekom istrage, gdje se prikupljaju dokazi je li djelo počinjeno ili nije. Zamislite da je vještačenje zaključilo da nije počinjeno nikakvo kazneno djelo i državni odvjetnik obustavi postupak pa na isti način prouzroči štetu državi od milijun eura - odgovorio je.
Ružica Vukovac pitala je Kalabrića o njegovoj mogućoj povezanosti s premijerom Plenkovićem i ministrom Ivanom Malenicom. On je kazao da do sada nije imao nikakve kontakte s Plenkovićem, a da ministra nije poznavao dok nije došao na tu funkciju. - Čini mi se da je premijer rekao da je s troje kandidata razgovarao, a s četvrtim da nije u kontaktu. To sam ja - kazao je, dodajući da s ministrom nikada nije popio kavu.
Hrvoja Zekanovića zanimalo je hoće li se može nositi s pritiskom i prijetnjama koje bi se mogle dogoditi ako dođe na čelo DORH-a.
- Ja mogu sada kazati nešto što će možda zvučati prepotentno, ali kazat ću. Mislim da sam jedna prekrasna osoba, idealna za glavnog državnog odvjetnika, ali to moje mišljenje o meni seže samo do granice samopouzdanja, samopoštovanja i samoodržavanja, strogo pazeći da ne pređem u granicu prepotencije i ostalih slabosti duha - odgovorio je Kalabrić. - Nemojte glasati za mene, mislim na one koji očekuju da kao glavni državni odvjetnik budem poslušnik koji me predlaže. Nemojte glasati za mene jer ćete se razočarati. A isto tako ona druga kategorija koja nema povjerenja u mene, znajte da bilo koja druga osoba koju izaberu neće naći nijedan dokaz koji će dati pouzdanu osnovu da zaključe da će netko raditi kao samostalan, neovisan odvjetnik. Dokaz za budućnost ne postoji, postoji samo konstantno preispitivanje rada državnog odvjetnika - dodao je.
Peđu Grbina (SDP) zanimalo je što bi Kalabrić napravio kako bi USKOK bio funkcionalniji, a zatražio je i mišljenje o situaciji da još uvijek nije imenovan ravnatelj USKOK-a.
- Moje poimanje Uskokove uspješnosti svodi se na adekvatan zakonodavni okvir, dostatne ljudske i materijalne resurse, proaktivni pristup, međuinstitucionalnu i efikasnu međunarodnu suradnju - rekao je Kalabrić, na što ga je Grbin upitao zašto onda to nije naveo u svojem programu. - Ovo što ste rekli je katastrofa. Vi želite USKOK osloboditi od nadzora nad javnim dužnosnicima koji donose odluke u predmetima građanima. Što će nam onda USKOK? Možemo ga i ukinuti - ocijenio je Grbin.
Nikola Grmoja smatra da će Kalabrić biti novi šef DORH-a. - Vidim, Zekanović vas nije napadao pa mi se čini da ste vi taj, a Turudić je trčao kao maratonac počasni krug, da ga se preko medija razvaljivalo, ali čini mi se da ste vi taj. Čestitat ću vam jer vas je vladajuća većina izabrala i nadam se da će ono što ste ovdje rekli biti tako. Ali, sumnjam zbog miljea iz kojeg dolazite i zbog onoga tko vas je izabrao - rekao je Grmoja, na što mu je Kalabrić rekao da je već spomenuo da "nikakve migove nije dobivao".
Bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković pitao je jesu li potrebne optužnice protiv većeg broja ljudi, kao što je to slučaj u aferi Agrokor, a čime se stječe dojam kako sudski proces neće dugo biti okončan. - Normalno da nisam za njih. Uz ostali posao, DORH će morati voditi računa o uspješnosti i brzini rješavanja predmeta u sudskom dijelu. Nemojte zaboraviti da 4100 ili 4200 predmeta čeka na zakazivanje rasprave. Nismo proizveli brzu i učinkovitu pravdu - dodao je.
Sandra Benčić (Možemo) kazala je Kalabriću kako joj se čini da je uspješno neodgovarao na pitanja nego što je odgovarao, osobito u dijelu vezanom za odavanje informacija iz istraga, na što joj je odgovorio kako on nije onaj koji preispituje zakon, nego ga provodi. Dodao je kako je cilj tajnosti postupka da istraga bude učinkovita, ali i da osoba koja je predmet istrage ne bude unaprijed osuđena.
- 'S druge strane je pravo javnosti da bude obavještena. U tehničkom dijelu je ovaj zakon potpuno nepotreban. Ako on kaže da se ne smije izdavati sadržaj izvidnih radnji, to je suvišno jer su izvidi već tajni - kazao je dodajući kako novinar nije dužan otkriti izvor informacija ''niti neće biti doveden u nikakvu situaciju''.
Nikolu Mažara (HDZ) zanimalo je Kalabrićevo viđenje procesa koji se tiču ratnih zločina i nestalih. Kalabrić je rekao da je svjestan senzibiliziranosti javnosti na ovu temu te da DORH nastoji biti proaktivan u tom dijelu. ''Često mi se događa da žrtva ratnih zločina ne želi svjedočiti protiv počinitelja jer su susjedi'', dodao je.
VEZANI ČLANCI:
10:00 Red je došao i na aktualnog zamjenika glavne državne odvjetnice Emilija Kalabrića.
Aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice u svojem programu ističe kako bi posebnu pozornost posvetio radu na predmetima zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te utaji poreza i carine, kao i punoj primjeni instituta privremenog osiguranja imovinske koristi s posebnim naglaskom na kaznena djela u kojima je oštećen državni proračun. Također se zalaže i za što učinkovitiji procesuiranje ratnih zločina, izvansudsko rješavanje sporova i kvalitetno zastupanje interesa RH u arbitraži i zastupanju pred stranim sudovima.
Emilijo Kalabrić započeo je svoje predstavljanje izjavivši da je napisao program na 14, 15 stranica te će sada koristiti priliku od 20 minuta da dodatno obrazloži i razradi neke točke. Fokusirao se na kadrovsko stanje u DORH-u, izražavajući zabrinutost zbog sporog napretka te naglašavajući potrebu za ubrzanjem donošenja Zakona o državnom odvjetništvu radi poboljšanja kvalitete rada.
Kalabrić ističe da zapošljavanje novih kadrova nije jedini način podizanja kvalitete te predlaže rješenja unutar postojećeg sustava, uz izmjene Zakona o državnim vježbenicima i pripravnicima. - Po mom mišljenju, glavni problem je Zakon o državnim vježbenicima i pripravnicima. Nije to greška DORH-a, nego sustava koja je producirala takvu situaciju u Državnom odvjetništvu - kazao je.
- Ja predlažem neke stvari koje nisu samo 'trebamo veći broj ljudi, trebamo novca, trebamo opreme, trebamo ovo, trebamo ono. Ja znam da sve to trebamo, ali postoje načini gdje se može racionalizirati adekvatnim zakonodavnim izmjenama, a ako se i nakon toga ne pokažu rezultati, onda se može govoriti: 'E sada nam ne treba 20 državnoodvjetničkih dužnosnika, trebam će nam pet ili 10' - rekao je.
Kalabrić nudi rješenje za problem nerazmjera između broja državnih odvjetnika i sudaca. Predlaže izmjene Zakona o kaznenom postupku, naglašavajući da je broj državnih odvjetnika veći od broja sudaca. Spajanjem sudova taj se broj izjednačio ili čak povećao, što rezultira teškoćama u pokrivanju rasprava. Kalabrić predlaže, kako ju on naziva, vatrogasnu mjeru koja omogućuje da državni odvjetnici, za kaznena djela do pet godina, ne moraju prisustvovati svim raspravama kako bi se olakšalo opterećenje sustava.
09:30 Nakon što se predstavio okupljenima, počela su pitanja za kandidata Mladena Dragičevića.
Zastupnica Dalija Orešković postavila je pitanje Mladenu Dragičeviću o mogućem sukobu interesa, s obzirom na njegovo prethodno zastupanje državnih tvrtki. Dragičević je odgovorio da očekuje takva pitanja i da ne vidi problem u vezi s tim. Istaknuo je da je partner u društvu "Dragičević i partneri" te da je većina klijenata izgubljena kada je HDZ došao na vlast.
- Ako budem izabran, poslovanje će preuzeti društvo i hoće li ga netko angažirati ili neće, kako bi rekao pokojni predsjednik 'ki bi da bi'. Točno, u ime HDZ-a pomagao sam, kao i drugima, interno, na pripremama zakona i sugestija, tako da tu nemam nikakvih problema - naglasio je.
Stjepo Bartulica je Dragičeviću postavio pitanje bi li dao ostavku da je bio na čelu DORH-a tijekom postupka u slučaju 'veliki Agrokor', na što je odvjetnik odgovorio kako je riječ o moralnoj obavezi. - Ako ti padne tako veliki predmet, odlaziš i preuzima zamjenik. Meni se takav slučaj ne bi dogodio jer sam ekonomski nezavisan i to mi je prednost. Svaki novi kandidat ima prednost što može biti samo bolji, ne može biti lošiji - kazao je.
VEZANI ČLANCI:
Petar Baranović postavio je pitanje Mladenu Dragičeviću o njegovim angažmanima u državnim tvrtkama i eventualnom utjecaju vladajuće stranke, HDZ-a, na njegovo djelovanje. Dragičević je odgovorio da nije dobio nikakav "mig" da se kandidira za glavnog državnog odvjetnika i naglasio je da nikada nije radio za HDZ, već je bio u saborskom Odboru za europske poslove, ne za pravosuđe. - U većini državnih tvrtki sam izgubio angažmane, a radio sam u raznim tvrtkama tijekom svih vlada - naglasio je.
Karolina Vidović Krišto (OIP) pitala ga je o njegovu odnosu s premijerom. - Poznajem Andreja Plenkovića 40 godina i čitavu njegovu obitelj, nemam s tim problema. Otkad je na vlasti, izgubio sam većinu poslova pa mi je odmogao - rekao je.
09:00 Počela je sjednica saborskog Odbora za pravosuđe. Prema objavljenom rasporedu, prvi se predstavlja odvjetnik Mladen Dragičević.
Odvjetnik Mladen Dragićević u svojem programu kao ključne točke ističe zaštitu imovine RH, povećanje efikasnosti i transparentnost postupanja državnog odvjetništva te poseban pozor na kaznena djela iz domene ratnog zločina, koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela vezanih uz zlouporabu europskih fondova.
Predstavljanje je započeo ističući da vidi svoju nominaciju za glavnog državnog odvjetnika kao osobnu pobjedu za transparentnost i povjerenje u pravosudni sustav. Naglasio je važnost angažmana sudova te izrazio želju za promjenom percepcije o pravosuđu. Kritizirao je ustroj sustava Državnog odvjetništva, ističući problem zatvorenog sustava koji otežava ulazak mlađeg kadra te je pozvao na promjene u strukturi i percepciji pravosudnog sustava.
Osvrnuo se i na slučaj Agrokor. - Kao što Biblija kaže, može se pogriješiti mišlju, riječju, djelom i propustom. U DORH-u se previše puta svjedočilo propustima i to se više ne bi smjelo događati. Ako je netko zatražio krivo vještačenje, on mora odgovarati - rekao i Dragičević i naglasio važnost brze pravde te da se slučajevi trebaju brzo rješavati. - To je ključno kako bi se vratilo povjerenje građana u pravosuđe - dodao je.
Najava
Riječ je o kandidatima koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo Vladi RH. Ranije je Vlada RH prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će naknadno obaviti razgovore s četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva (DORH).
Razgovore s kandidatima obavit će uz premijera potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.
VEZANI ČLANCI:
Premijer Plenković je ranije izvijestio da je Vlada proslijedila kandidature predsjedniku Hrvatskog sabora na daljnje postupanje saborskom Odboru za pravosuđe, nakon čega će biti održana rasprava i donesen zaključak odbora. Izabrani članovi Vladinog povjerenstva će potom obaviti razgovor s kandidatima i u slučaju da su zadovoljni s jednim od kandidata, predložit će ga Hrvatskom saboru na daljnji postupak izbora.
Glavni državni odvjetnik bira se na četiri godine, a za izbor je potrebna natpolovična većina, odnosno najmanje 76 zastupničkih glasova. Prije izglasavanja u Saboru potrebno je i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe. Novi glavni državni odvjetnik zamijenit će prvu ženu na čelu DORH-a, Zlatu Hrvoj Šipek, koja je izabrana u svibnju 2020. nakon što je njen prethodnik podnio ostavku kada se otkrilo da je bio član masonske lože.
VIDEO Plenković o Milanovićevoj izjavi o Habijanu: 'To je čista zavist i zloba, namjerno je to napravio'
Umoran, umoran sam prijatelji umoran i od AP i od ZM i sad ovii? Previše, previše mi jer tu je još i TT, pa kad se iz Brisela svi vrate, ne mogu više, ne mogu, pa da su i mojii pobogu. Dosta mi politike ne pomažu kritike, mijenjaj cijelu postavu, zovi Wolt na dostavu, ja ogladnih od tih priča nije ona za mladića kao što sam ja, od 70 godina.