Ustavni sud ukinuo je Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje vrijediti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.
"Ukinuti Zakon prestaje vrijediti 1. listopada ove godine. U svojoj odluci Sud je počeo od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.", kazao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
"U ovom ustavnosudskom postupku, Ustavni sud nije se opredijelio ponovno uputiti Hrvatskom saboru izvješće, već je ukinuo osporeni ZIJIZ (s odgodnim učinkom). Dva su ključna razloga zbog kojih je Ustavni sud tako postupio. Prvi se odnosi na duljinu proteka vremena tijekom kojeg Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu iz članka 45. Ustava. Drugi se odnosi na uvjerljivost niza podataka koji tijekom duljeg razdoblja, u svakom slučaju od Izvješća Ustavnog suda iz 2010. godine, odnosno rješenja iz 2015. godine, upozoravaju na kontinuirani trend povećanja razlika u broju birača između deset izbornih jedinica, i to unatoč tome što se u skladu s preporukama Venecijanske komisije distribucija mjesta u predstavničkom tijelu mora nadzirati barem svakih deset godina (po mogućnosti izvan izbornog razdoblja)", kazao je Šeparović.
"Unatoč navedenom, Hrvatski sabor do sada nije poduzeo nikakve korake kako bi osigurao učinkovitu provedbu ustavnog jamstva iz članka 45. Ustava, pa je već time došlo do povrede pozitivne obveze inherentne potrebi učinkovite zaštite tog ustavnog jamstva", dodao je Šeparović.
Protiv odluke sudac Miroslav Šumanović
Odluka je donesena većinom glasova, a sudac Miroslav Šumanović bio je protiv ove odluke te će dati svoje izdvojeno mišljenje, a koje će biti objavljeno na stranicama Ustavnog suda, kazao je Šeparović.
Što ako nam se u međuvremenu dogode izbori?, pitala je novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.
"E to je vrlo zanimljivo pitanje, o tome će voditi računa zakonodavac, a vjerojatno i Ustavni sud. Dakle, Zakon je formalno na snazi, do 1. listopada, normalno bi se izbori mogli provesti, međutim proveli bi se po Zakonu koji je Ustavni sud utvrdio da je neustavan. Prema tome oni bi se formalno mogli provesti, ali je pitanje je što bi u eventualnim izbornim sporovima povodom žalbi pojedinih kandidata, političara, stranaka, što bi Ustavni sud odlučio. Moja preporuka je zakonodavstvu da ne čeka ovaj rok 1. listopada, nego da donese Zakon što prije", kazao je Šeparović
Smatrate li da bi vi na neki način mogli sudjelovati u donošenju novog Zakona, pitali su novinari Šeparovića.
"Mi ne smijemo sudjelovati. Nama je zabranjeno, zakonodavac je slobodan donijeti zakon a mi ćemo ga kontrolirati, ne smijemo imati savjetodavnu ulogu", kazao je Šeparović.
Sažetak Ustavnog suda nakon današnje sjednice
U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015. Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”.
Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.
Značajno odstupanje od načela jednakog biračkog prava
Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.
Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.
Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo. U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.
Podsjetimo, kako je pisao Večernji list na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori Ustavni sud upozorio je još 2010. godine, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. I tadašnji i svi kasniji sazivi Sabora ignorirali su to izvješće. U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora pa su na Ustavnom sudu prionuli na pripremu nove odluke. U tu je svrhu sudac izvjestitelj Gordan Selanec ljetos proveo i savjetodavnu raspravu u kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva uprave i pravosuđa, ustavni pravnici, politolozi i matematičari. Prijedlog odluke u proceduru je uputio prije nekoliko mjeseci.
Šeparović nije objasnio koje boje moraju biti autobusi iz Bosne, a koje boje oni iz Srbije.