Da paralelno polaganje testova iz izbornih predmeta na državnoj maturi i redovito odgovaranje za što bolju ocjenu i što viši prosjek ocjena, koji je također važan pri upisu na fakultete, ne mora biti problem dokazuju učenici i profesori zagrebačke Šesnaeste gimnazije. Maturanti i profesori te gimnazije, jedne među najboljima u Hrvatskoj, dogovorili su se – nema ispitivanja na prepad, nema vrebanja učenika u neznanju, nema markiranja s nastave, nema ispričnica za “nisam spreman”...
Napravljen je plan
– Na početku drugoga polugodišta došla mi je skupina učenika i zatražila da uvedemo institut odgovaranja prema dogovoru. Kazao sam im da bih time preuzeo preveliku odgovornost na sebe jer se može dogoditi da neki od njih dogovor ne poštuju pa ostanu bez ocjena. Nakon toga zamolili su me da sazovem sjednicu Nastavničkog vijeća – prisjeća se ravnatelj 16. gimnazije Ante Gulin početka cijele priče. – Razmišljao sam neprestano kako nam olakšati učenje i polaganje ispita, a onda je došla Barbara s idejom – kaže učenik Matej Trkanjec. On i njegove kolege Barbara Marić i Anton Dražić razradili su ideju, Barbara je napravila power- point prezentaciju i hrabro su stali pred pedesetak svojih profesora.
– Željeli smo se dogovoriti s profesorima da u ovom polugodištu, kad pišemo i testove iz izbornih predmeta, nema nasumična “otvaranja” dnevnika ni prozivanja na prepad kako bismo izbjegli loše ocjene. Preopterećeni smo i jasno je da ne možemo sve stići, učiti i za redovito odgovaranje i za testove. Nemoguće je u jednom tjednu biti spreman za pisanje testa i odgovaranje tri-četiri predmeta.
Zato smo odlučili okupiti profesore i dobiti njihovo razumijevanje – kaže Barbara. Nastavničko vijeće prihvatilo je prijedlog učenika da im se ispitivanje najavi. Napravljen je plan pa svaki imenik ima tablicu u kojoj je upisano po datumima kad će koji učenik odgovarati određeni predmet, neki profesori odlučili su se za model otvaranja imenika, ali samo kao najavu tko će biti pitan sljedeći sat.
Većina profesora ipak je pristala da učenici sami odrede kad im najviše odgovara usmena provjera znanja, a o tome računa vodi predstavnik učenika svakog razreda.
– Rezultati su odlični, nema izostanaka, nema markiranja, nema nepoštovanja dogovora – komentira Barbara, a Matej nadopunjava da su se “izostanci drastično smanjili, a ocjene podigle i sad vladaju četvorke i petice”.
Propust ministarstva
– Kad smo nemirni, profesori nam prigovore u stilu – izišli smo vam ususret s ispitivanjem, pa iziđite i vi nama, smirite se – kroza smijeh će Barbara. Anton Dražić tvrdi da nema profesora koji se kaje što je pristao na dogovor s učenicima, a dodaje da je to međusobno zbližilo maturante škole. Da su se sjetili dobrog rješenja govori i to što je njihov “patent” zaintrigirao i druge gimnazije i srednje škole. – To je za sve maturante trebalo organizirati Ministarstvo obrazovanja. Kad su već uveli državnu maturu, trebali su misliti i na nas i voditi računa da ne možemo sve odjednom – pisti testove i odgovarati za dobre ocjene. Nadam se da će to napraviti za sljedeće generacije i olakšati njima kad se već nisu sjetili nama – zaključuje M. Trkanjec.
"Uz školu, učim četiri sata na dan i nadam se upisati politologiju"
– Već danima me drži panika, ali to je normalno, pa psihologiju polažem sada i tko zna kada. Ozbiljno sam shvatila ovaj ispit jer se namjeravam upisati na fakultet, a ne pauzirati godinu – kaže nam Viktorija Suhina, koja svakodnevno iz Jakovlja putuje u svoju zagrebačku Šesnaestu gimnaziju. Ona je poput većine svojih kolega maturanata, koji znaju što žele studirati, prijavila samo dva izborna testa – iz psihologije i politike i gospodarstva. Prvi joj je izbor studija politologija, a razmišljala je i o novinarstvu. Rezerva je pravo i pedagogija na Filozofskom fakultetu. – Prijavila sam još etnologiju, antropologiju u Zagrebu, a kulturologiju u Rijeci, ali vjerujem da ću uspjeti upisati politologiju – kaže vrlo dobra učenica Viktorija.
Na testu iz psihologije, koji počinje pisati u 9 sati, a mora završiti do 10 sati i 50 minuta, školsko je gradivo. – Sve smo to učili, ali grozdovi su pitanja komplicirani. Moramo prepoznati raspoloženja, tumačiti ponašanje i bojim se da će nam 80 minuta biti premalo – dodaje.
Viktorija uči u prosjeku četiri sata na dan, dva sata za redovito ispitivanje, a dva sata za testove iz izbornih predmeta. – Učim sama. Može biti koristi od organizirana učenja, ali ja za to nemam vremena jer putujem iz Jakovlja – dodaje. Smatra da je njezinim starijim kolegama život bez državne mature bio mnogo lakši. – Oni su imali više od mjesec dana vremena od završetka škole i svih školskih obveza do prijamnog ispita. Mogli su se tih mjesec dana u miru pripremiti za prijamni. A mi to ne možemo jer učimo i za testove i za ocjenu u školi – upozorava Viktorija.
Slično govore i ostali njezini vršnjaci. Smatraju da nije bilo potrebe prijaviti mnogo izbornih predmeta jer pojedini fakulteti ne traže ništa više od obveznih – matematike, hrvatskog i stranog jezika. – Nema smisla prijaviti deset ili više predmeta jer to ničemu ne koristi. Osim psihologije, dio maturanata danas će polagati test iz informatike. Rezultati svih testova moraju biti poznati u roku od 30 dana od dana pisanja. Psihologija i informatika prvi su testovi koje pišu maturanti.
To je odlično i nije mi jasno zašto to i ostale škole ne rade. Međutim to nije \"njihova\" ideja. 2002. sam maturirao u Sportskoj gimnaziji u Zagrebu i tijekom cijelog srednjeg školovanja sam usmena ispitivanja riješavao po dogovoru, kao i oni. Nadam se da će ovakav naćin ispitivanja postati pravilo.