U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, objavljeni su prvi rezultati imunokromatografskih (brzih) antigenskih testova u Hrvatskoj na uzorku od 1038 ispitanika te se utvrdilo da je njih 240 (23%) pozitivno na prisustvo SARS-CoV-2 virusa.
Uzorak čine ispitanici koji su upućeni ili su došli na testiranje zbog pojave respiratornih simptoma ili su bili u kontaktu s osobama pozitivnim na prisustvo SARS-CoV-2 virusa. Korišteni imunokromatografski (brzi) antigenski testovi iznimno precizno su validirani i imaju visoku specifičnost (proporcija zdravih osoba ispravno prepoznatih testom) i osjetljivost (proporcija inficiranih osoba ispravno prepoznate testom), točnije specifičnost od 99,68% i osjetljivost od 96,52%.
- Testovi koje koristimo kvalitativno detektiraju specifični nukleokapsidni protein (N antigen), jedan od četiti strukturalna proteina SARS-CoV-2. Usprkos prethodnim validacijama vezano uz visoku osjetljivost SARS-CoV-2 brzog imunokromatografskog testa u početku smo pozitivne rezultate uspoređivali s rezultatima RT-PCRa i niti u jednom slučaju se nije dogodio “lažno pozitivan rezultat”. Naknadno, slične manje studije su napravile i neke druge bolnice s jednakim iskustvom. U rijetkim slučajevima, ako je potrebno, uvijek se može napraviti molekularna dijagnostika RT-PCR metodom na prisustvo SARS-CoV-2. Naša iskustva kao i iskustva drugih pokazuju da koncentracija SARS-CoV-2 N antigena na sluznici naglo raste nekoliko dana nakon infekcije i doseže maksimum 15-tog dana te u narednih 10-15 dana pada ispod razine detekcije, a slično se vidi i kod RT-PCR testiranja - istaknula je prof. dr. Renata Zadro, Voditelj Laboratorija za medicinsku biokemiju Specijalne bolnice Sv. Katarina.
>> VIDEO Dragan Primorac objasnio načine testiranja na koronavirus: 'To je preduvjet za dobivanje realnih brojeva inficiranih'
U Specijalnoj bolnici Sv. Katarina, koja je prva krenula u Republici Hrvatskoj s ovim oblikom testiranja, ističu da rezultate uvijek treba promatrati u kontektstu svih ostalih epidemioloških i kliničkih čimbenika, uključujući prethodnu izloženost virusu, pojavnosti kliničkih simptoma, itd. U ovoj studiji, najvećim dijelom se radilo o osobama koje su došle s određenim simptomima ili su bili u kontaktu s inficiranim osobama, te postotak ne prestavlja reprezentativni uzorak hrvatske populacije ili drugim riječima ne odražava prosječno stanje prisustva SARS-Cov-2 unutar hrvatske populacije.
Antigenski testovi još se zovu „point of care“ testovi, jer se rade pri neposrednom kontaktu s pacijentima, a rezultati se dobivaju 15-20 minuta nakon testiranja. Međutim, ovaj oblik testiranja se mora raditi u zdravstvenim institucijama, a timovi koji uzimaju uzorke i provode ovaj oblik testiranja moraju raditi u punoj zaštitnoj opremi. Antigenski testovi su se odnedavna uveli u zračne luke u Francuskoj, a u SAD-u su uvedeni s ciljem testiranja školske populacije kao i populacije u domovima za starije. Slovački premijer Igor Matanovič je najavio testiranje cijele populacije u svojoj državi s ciljem brze detekcije pozitivnih na SARS-CoV-2.
ajmo to preslikati na cijelu populaciju, prihvatiti činjenicu da nas je najmanje milijun pozitivnih, i to je to. prihvatimo činjenicu da se protiv virusa ne možemo boriti, da sve što smo do sada poduzeli je bilo jalovo, bez ikakvog uspjeha. popuštati pa stezati mjere nije nikakva borba. oslobodimo se ovog stiska režima, i počnimo opet živjeti. rijetko tko shvaća uzaludnost borbe, zna se koja je najranjivija skupina, i na nju bazirati mjere. svi pretili i kroničari nek budu u izolaciji, sa reduciranim kontaktima sa svijetom. virus s vremenom slabi, to je jedina konstanta koju znamo o ovom virusu. vidimo to na temelju činenjice da unatoč žestokom porastu broja zaraženih, broj stradalih ne raste tim tempom, već stagnira. prosječnom matematičaru ovaj podatak je dovoljan za zaključak. al našim epidemiolozima i političarima ,sve redom teškim filozofima, nije.