Bošnjački lider Bakir Izetbegović najavio je da će pred Ustavnim sudom BiH osporavati ime Republike Srpske jer je on diskriminatorski prema drugim narodima. Zato je još jednom upravo Ustavni sud u susjednoj zemlji došao u prvi plan.
Iako je visoki predstavnik međunarodne zajednice vrhovni tumač Daytonskog mirovnog sporazuma, vrlo često dvojbe oko ustavnosti pojedinih rješenja u Bosni i Hercegovini svojim odlukama mora rješavati ta institucija.
BiH je po mnogo čemu specifična država o čijem stvarnom suverenitetu se još od potpisivanja Daytona naveliko polemizira. Upravo je u tom daytonskom ustavu propisano da se Ustavni sud sastoji od devet sudaca, od kojih četiri (po dva Bošnjaka i Hrvata) bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, a dva (srpska) Narodna skupština Republike Srpske.
Preostala tri člana, koji su strani državljani, bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjedništvom BiH.
Ime RS-a dio ustava
Različite su ocjene koliko je Ustavni sud dosad uspijevao biti pravičan. Često se problematizirala politička prošlost domaćih sudaca, od kojih su neki bili i visoki dužnosnici pojedinih stranaka, dok se za strane suce najčešće govorilo da djeluju po instrukcijama centara moći iz međunarodne zajednice.
No, sve te kritike teško je bilo dokazati pa je osporavanje jedino što je ostalo konstanta svih ovih godina, ali i nepoštivanje brojnih odluka Ustavnog suda. Kao eklatantan primjer može se navesti nepoštivanje odluke Ustavnog suda kojom su osporene odredbe Izbornog zakona BiH o načinu izbora izaslanika u federalni Dom naroda.
Umjesto da provede odluku Ustavnog suda i izmijeni izborni zakon, Parlament BiH jednostavno je ignorirao tu odluku i izbori su u listopadu prošle godine organizirani bez potpunih izbornih pravila, jer je Ustavni sud stavio izvan snage zakonske odredbe koje se odnose na Dom naroda. Zbog nepoštivanja te, ali i drugih odluka Ustavnog suda, nitko nije odgovarao.
Činjenica je da pri odlučivanju troje stranih sudaca često ima presudnu ulogu. Trenutačno su to suci s dugogodišnjim sudačkim iskustvom, Margarita Caca-Nikolovska iz Makedonije, Tudor Pantiru iz Moldavije i Giovani Grasso iz Italije.
Čini se da u slučaju najavljene apelacije SDA o ustavnosti naziva Republika Srpska, ipak neće imati zahtjevan posao. Prvo, zato što je upitno hoće li SDA uopće uputiti apelaciju, a drugo, jer sva pravna tumačenja idu prema tomu da će zahtjev, ako i dođe do suda, odmah biti odbačen zbog nenadležnosti.
Naime, kako objašnjavaju pravni eksperti u BiH, Ustavni sud ne može odlučivati o “ustavnosti Ustava BiH” budući da je naziv Republika Srpska sastavni dio Ustava BiH. Još 2004. godine bila je najavljena slična apelacija i već tada je Ustavni sud BiH upozorio da o takvom zahtjevu ne može odlučivati.
Teško je vjerovati da u SDA nisu bili upućeni u te činjenice, što samo dodatno produbljuje sumnje u stvarne ciljeve iznošenja inicijative za promjenu imena RS u ovom trenutku. Međunarodni dužnosnici su i jučer bili kritični prema potezu SDA, pogotovo zbog činjenice da podiže tenzije u trenutku kada se očekuju dogovori o uspostavi vlasti.
Dodikovi nasrtaji
– Dodatne tenzije u BiH su posljednja stvar koja vam treba. Trenutačno je najvažnije da se usredotočimo na provedbu izbornih rezultata, a prije svega domova naroda – rekao je jučer voditelj izaslanstva EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu se u povodu toga oglasio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
– Moram reći da sam se iznenadio što su mnogi dužnosnici, na različitim forumima u Davosu, osudili pokušaj ukidanja ili najavu pokušaja ukidanja imena Republike Srpske. Prvi put se to događa i što se takvih poruka tiče, nisam nezadovoljan – rekao je Vučić.
SDA je, pak, izdao priopćenje u kojem od međunarodnih institucija traži da ne kritiziraju njegove inicijative i “prestanu se povlačiti pred nasrtajima Milorada Dodika na BiH“.
Požar u skladištu u Zagrebu
Erdoganov derviš opet lupeta kvake i bruka samog sebe i svoje.