Ni nakon šestomjesečnog produljenja mandata 10 od ukupno 13 ustavnih sudaca, Hrvatski sabor nije uspio na vrijeme popuniti Ustavni sud. U Saboru je, međutim, u petak "pao" novi dogovor koji bi trebao spriječiti ustavnu krizu, i to tako što će se o imenovanju novih sudaca glasati u subotu. U čitavu priču nekoliko sati kasnije uključio se, međutim, Ustavni sud, koji je, po neslužbenim informacijama, u večernjim satima održao sjednicu, navodno s inicijalnom namjerom namjerom da si saziv na odlasku, za svaki slučaj, produlji mandat.
Je li ta informacija točna, upitali smo predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, koji nam je tri sata kasnije i odgovorio, no njegov je odgovor bio izuzetno štur. "Nemam komentara, Ustavni sud očekuje najavljenu odluku Sabora", odgovorio je Šeparović na pitanje je li istina da Ustavni sud zasjeda na temu produljenja mandata sudaca kojima u ponoć istječe već jednom produljeni mandat. A budući da nam nije demantirao, nameće se zaključak da se sjednica na tu temu doista održala.
Da bi Ustavni sud mogao pribjeći takvoj metodi "samozaštite" u slučaju da Sabor ne ispuni svoju ustavnu zadaću, spominjalo se i ranije, takav je stav javno zastupao Mato Palić, osječki profesor ustavnog prava koji se i kandidirao za ustavnog suca, no nije ušao na konačnu listu kandidata koje je Odbor za Ustav predložio Saboru. O "glasinama da si sadašnja većina u Ustavnom sudu planira produljiti mandat" nedavno je govorio i SDP-ov Peđa Grbin, u intervjuu Hini, da bi predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović zatim na pitanje je li takav scenarij moguć, Novom listu uzvratio tek kako je mandat ustavnim sucima određen Ustavom i još jednom pozvao Sabor da na vrijeme ispuni svoju zadaću.
Reakcija drugih ustavnopravnih stručnjaka na Palićeve teze je izostala pa se činilo kako nitko doista ne vjeruje da bi se takvo što moglo dogoditi, a neslužbeno se tumačilo kako bi "samoproduljenjem" mandata ustavni suci debelo iskoračili iz okvira svojih ustavnih ovlasti. Naime, Ustav kaže da ustavne suce bira Sabor i on jedini ima tu ovlast. Ustav je također propisao da je nakon isteka mandata iznimno moguće produljenje od najviše šest mjeseci, što je u slučaju ovih 10 ustavnih sudaca i učinjeno, opet voljom Sabora. Ako bi Ustavni sud sada doista sam sebi produljio mandat, to bi se, tumačili su ovih dana naši sugovornici, moglo protumačiti kao dopisivanje ustavne odredbe, čime bi se stavio u ulogu ustavotvorca, koju mu Ustav nije namijenio.
Na Ustavnom sudu na kraju su, po svemu sudeći, i sami zaključili kako bi si takvim manevrom prisvojili ovlasti koje im Ustav nije namijenio, a ne treba zanemariti ni činjenicu da bi odlukom o samoproduljenju mandata do izbora novih sudaca saziv na odlasku otvorio prilično široku mogućnost za nove manipulacije kroz Sabor. Recimo, neka od stranaka koje su već postigle dogovor o novim ustavnim sucima u takvoj bi situaciji mogla zaključiti kako joj ovaj saziv Ustavnog suda baš odgovara i kako nema nikakve potrebe za žurbom oko izbora novih sudaca.
To bi, dakako, bilo dijametralno suprotno onom u što su se dvije najveće stranke u petak zaklinjale u sabornici, a to je da im je od vlastitog ega znatno važnija odgovornost prema ustavnopravnom poretku. U petak je, naime, dogovoreno kako će se ustavne suce po već dogovorenom prijedlogu izabrati u subotu, dan nakon isteka mandata aktualnih 10 sudaca, iako je SDP dan ranije zaprijetio da neće glasati o ovoj točki ako glasanje bude istog dana kao i ono o njihovu prijedlogu opoziva Vlade. A HDZ je na to uzvratio kako mu ne pada na pamet pristajati na ucjene te kako će za ustavnu krizu, dođe li do nje, odgovoran biti isključio SDP.
U petak su se strasti ipak primirile pa je prvi SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić u sabornici izvijestio da je SDP o ustavnim sucima spreman glasati u subotu, nedjelju ili ponedjeljak, bilo kojega dana osim u petak, kad se glasalo o prijedlogu opoziva Vlade. Obrazložio je kako se, bez obzira na to što nije prihvaćen njihov prijedlog odgode glasanja o opozivu, SDP na to odlučio jer mu je "ustavnopravna sigurnost bitnija od ega Andreja Plenkovića".
Na odgovornost prema ustavnopravnom poretku potom se pozvao i Krunoslav Katičić (HDZ), poručujući kako je HDZ-u izuzetno bitna funkcija Ustavnog suda te ponovio da je to što do zakonskog roka nisu izabrani ustavni suci isključivo odgovonost SDP-a. Premda, treba podsjetiti da je procedura izbora novih ustavnih sudaca započela još u prosincu prošle godine, kada je njegov predsjednik obavijestio Jandrokovića da će 10-orici sudaca u lipnju isteći mandat, pisanim putem, onako kako to nalaže Ustavni zakon o Ustavnom sudu.
Izbor novih ustavnih sudaca prije isteka mandata aktualnih ovoga su puta donekle kočile i objektivne okolnosti – u svibnju su održani parlamentarni izbori i bilo bi neprilično da ustavne suce biraju zastupnici na odlasku, bez uvida u to kako će izgledati poslijeizborna raspodjela snaga u Saboru. No, to nije bila zapreka da se javni poziv za njihov izbor raspiše i ranije, a da s kandidatima koji bi se na taj poziv javili onda razgovara novi sastav Odbora za Ustav. Javni poziv je, međutim, raspisan tek u lipnju, a razgovor s kandidatima odgođen do druge polovice listopada. Međustranačke pregovore koji su imali osigurati dvotrećinsku većinu za izbor ustavnih sudaca HDZ-ov predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica pokrenuo je tek prije par tjedana, da bi SDP zatim rušio već postignuti dogovor, a čitava priča otkliznula na rub ustavne krize.
Nakon odluke Ustavnog suda da čitavu stvar ipak neće dodatno komplicirati, za očekivati je da će Sabor u nedjelju doista i imenovati nove suce, a na idućem sazivu Ustavnog suda je da procijeni može li i kako utjecati na zakonodavca kako se ovakve situacije ubuduće ne bi ponavljale.
FOTO Milanovićev život u slikama – od malih nogu do političke karijere
Bilo bi najbolje da se proglase doživotnim ustavnim sucima! Kao što wannabe Vučić želi biti doživotni premijer.