Ustavni sud je zasad privremeno spriječio možda i poskupljenja javnih usluga zbog zakonskih izmjena koje mogu izazvati "ozbiljne financijske i druge poteškoće i poremećaje" na razini proračuna države i jedinica lokalne i područne samouprave, te funkcioniranja niza javnopravnih subjekata i pružatelja javnih usluga.
Na to su upozorila 33 grada, četiri općine i Hrvatska grupacija vodovoda i kanalizacije iz Zagreba. Na njihov prijedlog Ustavni sud pokrenuo je postupak ocjene ustavnosti izmjena triju članaka Zakona o cestama (37., 49. stavka 1. i 50.) koje su stupile na snagu lani uoči Božića, te je privremeno obustavio izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji na temelju tih odredbi.
Po tim izmjenama za državu i lokalne jedinice korištenje prava služnosti i građenja na javnim cestama više nije besplatno pa čak ni za one čije je pravo već stečeno ugovorom i uknjiženo. Stoga predlagatelji tumače da te izmjene imaju nedopušteni retroaktivni učinak. Svjesni su da postoje ciljevi u javnom interesu koji imaju veći društveni značaj od pravne sigurnosti, ali zakonodavac nije ovlašten intervenirati u pravne situacije već nastale u ugovornim odnosima. Drže nelegitimnim i neutemeljenim, kako je prezentirano u prijedlogu tog zakona, tumačiti da je besplatno korištenje tih prava "nezakonita državna potpora i diskriminacija poduzetnika na tržištu".
O diskriminaciji se ne može govoriti jer RH i lokalne jedinice ne obavljaju gospodarsku djelatnost i ne ostvaruju dobit. Štoviše, predlagatelji smataju da je riječ o pogodovanju infrastrukturnim operatorima kako bi im se omogućilo plaćanje bitno nižih naknada 4,75 odnosno 2,4 kn/m² umjesto ranije 8 kn/m² čak i za prava koja su na javnim cestama stekli prije stupanja izmjena na snagu. Izmjene zapravo oštećuju vlasnika odnosno upravitelja javnih cesta jer im se nameće ustavnopravno nedopustiv prekomjerni teret, tumače.
HGVK neustavnost nalazi u tome što je zakon bez ikakvog obrazloženja donesen u hitnom postupku, pa iako uređuje važna gospodarska pitanja nije dostavljen na očitovanje saborskom Odboru za gospodarstvo. I oni se pozivaju na stečena prava i da ih nije moguće podvesti pod pojam "poduzetnika" u kom slučaju bi mogla postojati sumnja da oslobađanjem od plaćanja naknada neizravno primaju nezakonite državne potpore i diskriminiraju ostale poduzetnike. Nametanje obveze plaćanja naknade iziskivat će financijsku pomoć iz državnog proračuna, a neizbježno i povećanje cijena javnih usluga koje plaćaju građani odnosno potrošači. Stoga smatraju da u osporenim odredbama postoji diskriminacija javnih isporučitelja vodnih usluga u odnosu na poduzetnike koji djeluju na tržištu, a ne obratno.
Prijedloge su podnijeli gradovi Jastrebarsko, Ogulin, Slatina, Poreč, Pula, Trogir, Novigrad, Buje, Ozalj, Vodnjan, Krk, Pag, Umag, Pregrada, Zlatar, Novi Vinodolski, Knin, Sinj, Rovinj, Županja, Novska,Vrbovsko, Lipik, Križevci, Metković, Sveta Nedelja, Samobor, Makarska, Klanjec, Ludbreg, Slunj, Vinkovci i Kastav, te općine Kaštelir-Labinci, Baška, Zlatar Bistrica i Vrhovine.
Ustavni sud je iznesene razloge ocijenio vrijednima pokretanja postupka ocjene ustavnosti, ali kako to podrazumijeva zahtjevno ispitivanje, odlučeno je do odluke o meritumu suspendirati primjenu osporenih odredaba.
VIDEO: Požar u Trnskom, jedna osoba izgubila život: Vatrogasci spasili drugu
HDZ ponovno pogoduje interesnim skupinama i otvara vrata za pljačku građana.